ANTI-KRIMINAL

Direktor Nacionalnog centra uzbunjivača iz SAD Stephen Kohn: Podrška uzbunjivačima u Bosni i Hercegovini !

Direktor Nacionalnog centra uzbunjivača iz SAD Stephen Kohn: BiH treba hrabrog lidera za borbu protiv korupcije

Korupcija je poput raka, pogotovo kada se radi o zemljama u razvoju. Ona deformira društvo i onda ga zadržava u napretku, posebno ekonomskom, kaže Kon

Autor Adis CANOVIĆ | Objavljeno 04.03.2012. u 06:16

Verzija za štampu Samo tekst Decrease font Enlarge font
Kon: Uzbunjivač je glavna karika za otkrivanje korupcije i mita (Foto: M. Kadrić) Kon: Uzbunjivač je glavna karika za otkrivanje korupcije i mita (Foto: M. Kadrić)

 

Bosna i Hercegovina treba hrabrog političkog lidera za reforme, jer bez zaštite prava uzbunjivača nema borbe protiv korupcije, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” Stiven Kon (Stephen Kohn), direktor Nacionalnog centra uzbunjivača iz Vašingtona. On je došao u posjetu BiH na poziv Centra za odgovornu demokratiju – COD Luna BiH, a u saradnji s Američkom ambasadom u Sarajevu, da bi podstakao zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju u BiH.

Kako komentirate činjenicu da BiH nema zakonske odredbe koje bi zaštitile uzbunjivače?

– Bez zaštite njihovih prava uzbunjivača nema borbe protiv korupcije. Ona će nastaviti rasti ukoliko nema mehanizama koji će zaštititi one koji prijavljuju i ukazuju na tu korupciju. Moramo znati da je uzbunjivač glavna karika za otkrivanje korupcije i mita. Ja se nadam da u BiH postoje dalekovidi politički lideri koji mogu potaknuti određene reforme i promjene. BiH je potreban hrabar politički lider da se uhvati ukoštac s ovim problemom!

Ključni faktor

Ko su, zapravo, uzbunjivači i iz kojih struktura dolaze? Radi li se o ljudima iz državne administracije ili običnim građanima?

– Oni trebaju dolaziti iz svih segmenata društva. Od onih koji bi, naprimjer, prijavljivali korupciju u građevinskim firmama, pa do najviših državnih organa. To mogu biti i visokopozicionirani državni službenici koji su uposleni u administraciji. Potenciram da su upravo uposlenici ključ za prijavljivanje i razotkrivanje korupcije na svim nivoima.

Možete li nam to pojasniti na nekom primjeru?

– Studija koja je napravljena pokazuje da je u najviše slučajeva upravo dojava uzbunjivača dovela do razotkrivanja koruptivnih radnji. To pokazuju i rezultati istraživanja provedenog u Evropi. Ponavljam da je uposlenik taj koji je glavni detektor i razotkrivač korupcije u društvu. Što je ta grupa ljudi bolje zaštićena, to je i prijava korupcije veća. U pitanju je odnos straha koji imaju uposlenici hoće li biti sankcionirani ukoliko prijave korupciju i straha korumpiranih od prijave njihovih radnji.

Izmjene zakona

Koliko je problem korupcije prisutan u BiH? Je li kod nas to više politički ili strukturalni odnosno organizacijski problem?

– Korupcija je poput raka, pogotovo kada se radi o zemljama u razvoju. Ona deformira društvo i onda ga zadržava u napretku, posebno ekonomskom. Borba protiv korupcije uvijek počinje kao politički problem. Za početak potrebno je da dobijete veoma hrabrog lidera koji ima podršku javnosti da bi došlo do određenih zakonskih izmjena koje su neophodne. Kada se to desi, onda je potrebna pomoć struktura da bi te promjene zaživjele.

U SAD 50 zakona štiti uzbunjivače!

Koliko su uzbunjivači zaštićeni u SAD i EU i koliki je njihov doprinos u suzbijanju korupcije i razvoju demokratije?

– Možete posmatrati uzbunjivače na dva načina. Imate uzbunjivače na visokim nivoima, primjer afere “Watergate” govori o tome da je čak i predsjednik SAD morao podnijeti ostavku poslije razotkrivanja afere. Takvi uzbunjivači su, bez sumnje, doprinijeli jačanju demokratije i u američkom društvu. Bitno je da se zakonskom regulativom jača zaštita uzbunjivača i to se dešavalo u SAD, tako da danas imamo 50 posebnih zakona koji ih štite. Državi se to vraća, jer je novac koji je uspjela povratiti od korupcije neusporedivo veći nego kada nije bilo zakonske zaštite uzbunjivača.

Ugledni advokat i aktivista

Stiven Kon je jedan od najpoznatijih advokata i aktivista za zaštitu uzbunjivača na svijetu, a posjeta se organizira u okviru projekta zaštite uzbunjivača koji COD Luna provodi uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Velike Britanije u BiH. On će boraviti u BiH od 3. do 8. marta s ciljem da podrži osnivanje asocijacije “Uzbunjivači protiv korupcije u BiH”.

Kroz seriju predavanja i nizom sastanaka u institucijama BiH te stručnih debata i javnih nastupa Kon će prenijeti poruku da je adekvatna državna zaštita građana koji prijavljuju korupciju kamen temeljac svake uspješne strategije borbe protiv korupcije.

 

Podijeli naPost on Facebook Facebook Add to your del.icio.us del.icio.us Digg this story Digg StumbleUpon StumbleUpon Twitter Twitter

4. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Kohn: Uzbunjivači su moderni disidenti

Stephen Kohn, izvršni direktor Nacionalnog centra uzbunjivača u Sjedinjenim američkim državama, posjetio je Sarajevo kako bi dao podršku osnivanju Asocijaciji uzbunjivača u Bosni i Hercegovini.

 

U intervjuu za portal Radio Sarajevo, Kohn otkriva koje će preporuke dati da se ubace u budući zakon koji će zaštititi uzbunjivače u našoj zemlji – njima je naš sagovornik poslao i poruku ohrabrenja. Također, ovaj američki pravnik koji se uzbunjivačima (eng. whistleblowers) bavi još od početka 80-tih godina prošlog vijeka, komentira WikiLeaksovu, nedavno objavljenu, povjerljivu e-mail korespondenciju Stratfora.

 

Razgovarala: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba

Faktor kompenzacije

Radiosarajevo.ba: U Bosnu i Hercegovinu došli ste kako bi dali stručnu podršku u kreiranju budućeg zakona koji bi trebao zaštititi bh. uzbunjivače. Koje su Vaše preporuke?

Kohn: Taj zakon morat će biti decidan kako bi spriječio svaku formu osvete. Znači, ne samo otpuštanje radnika, već i svaku formu zlostavljanja te tzv. blacklisting (black list – crna lista, op. a), čime se pokušava spriječiti da uzbunjivač pronađe bilo kakav posao u budućnosti. Pri kreiranju tog zakona morat će se misliti o svakoj nepravdikoja se može desiti, ali i o korektivnim akcijama. Nadalje, bit će tu i pitanje adekvatne nadoknade. Drugim riječima, naplata. U Sjedinjenim državama, npr. zviždači dobiju novčanu kompenzaciju za izgubljenu reputaciju, nanošenje emocionalnog bola, novac za advokate…

Radiosarajevo.ba: Tokom predavanja u Sarajevu, govorili ste o posebnom značaju propisa koji bi uzbunjivače automatski vratio na posao ako se utvrdi da su optužbe istinite, a oni degradirani i/ili otpušteni.

Kohn: Da, to su ti efektivni mehanizmi. Ako razmišljamo o ‘whistleblowing-u’ u smislu percepcije, znamo da su uzbunjivači ti koji razotkriju kriminalna dešavanja. Ako osoba dojavi informaciju i izgubi posao, naravno i drugi zaposlenici, ne samoj u toj kompaniji već i drugdje, bit će uplašeni da bilo šta učine. Međutim, ako osobu otpuste, a ona bude odmah vraćena na posao to će ohrabriti i druge da djeluju jer će vidjeti da sistem funkcioniše. To su ti zakonski mehanizmi koji čine ‘uzbunjivanje’ efektivnim.

Radiosarajevo.ba: Koliko je značajno okupljanje kritične mase za djelovanje, u smislu da se u BiH osniva Asocijacija uzbunjivača?

Kohn: Vođen iskustvom koje imam u Sjedinjenim državama, to može napraviti prelomni trenutak. Da bi napredovali, morate imati kritičnu masu. Pogotovo imajući u vidu da ‘whistleblowing’ nije nikada bilo, niti će biti pitanje koje će okupiti mase da djeluju. Ali, ako imate jaku bazu posvećenih ljudi, kao ovdje u BiH, možete pokrenuti stvari naprijed. Iz tog razloga je okupljanje uzbunjivača ključno.


Stephen Kohn na tribini u Sarajevu

Desit će se ‘iskreni političar’

Radiosarajevo.ba: BiH nema zakone koji bi ih zaštitili, ali ima uzbunjivače, od kojih su mnogi već izgubili puno… Koja je Vaša poruka za njih? Gdje, bez zakona, da traže snagu kako bi djelovali?

Kohn: U sebi. Njihov nivo lične hrabrosti će odlučiti. To su ljudi spremni da svojevoljno preuzmu rizik. Poput disidenata u starim vremenima, oni su danas ti koji su spremni rizikovati sve kako bi pokušali donijeti promjenu. Ali ono o čemu moramo stalno pričati jeste mobilizacija javne podrške, putem medija, nevladinih organizacija i, nadati se, pojedinih političara koji su iskreni i posmatraju dugoročno. Oni moraju shvatiti da je ovo vrlo važno za BiH, ali i za ostale države u Evropi koje moraju krenuti naprijed. Ne može se živjeti u prošlosti, moramo ići novim putevima, i siguran sam da će neko predvoditi ovaj proces i dati efektivan glas.

To se mora desiti, ali prije nego što se desi, borba protiv korupcije bit će na plećima nekolicine hrabrih. I mnogi od njih će puno platiti.

Ljudi koji prijavljuju korupciju u BiH

Radiosarajevo.ba: Optimista ste i za ovu zemlju?

Kohn: Da, optimističan sam jer sam vidjeo kako se, diljem svijeta, uz dobre zakone situacija popravlja. Ono što me također tješi jeste rastuća internacionalizacija uzbunjivanja: Vijeće Evrope ga podržava, nevladin sektor u skoro svakoj državi Evrope ‘gura’ bolje zakone… vidim i da se određeni američki zakoni primjenjuju u brojnim državama, istina u ograničenim okolnostima, ali to se nikad prije nije dešavalo. Ta rastuća internacionalizacija jako je bitna.
S druge strane, danas imamo zakone koji su omogućili da sve kompanije koje posluju na američkom tlu budu u SAD-u optužene za učešće u korupciji na međunarodnom nivou, u nekim drugim zemljama. Tako da one sada traže ambijente u kojima se posluje na fer način, jer su sada pod ogromnom prijetnjom izuzetnih kaznenih mjera budu li poslovali u zemlji koja ima kulturu korupcije. Znači da sada imamo ekonomski podsticaj da se bori protiv korupcije. Nije više tu samo pitanje da se zaštiti novac ljudi koji plaćaju poreze, sada imamo motiv da se stvori okolina koja, kroz uspješno i pošteno poslovanje, potiče ekonomski rast.

‘Stigli smo u novu eru’

Radiosarajevo.ba: Ne mogu, a da Vas ne pitam da prokomentirate objavljivanje povjerljivih dokumenata Stratfora na Wikileaksu…

Kohn: Problem modernog doba, ono što je WikiLeaks prokazao, jeste to što je sada jasno da će ljudi, ako osjete da nemaju efektivnu zaštitu i mjesto gdje se mogu obratiti kako bi prokazali kriminal, uraditi ono što vidimo da se dešava oko WikiLeaksa. Iz naše perspektive, iz perspektive Amerike, ali i moje lično, SAD ima jake zakone koji štite uzbunjivače tako da se sistem može efektivno iskoristiti…

No, ovo treba biti posmatrano kao upozorenje vladama i velikim korporacijama. Stigli smo u novu eru. Ako ne postoje legitimni načini da se ‘puhne u zviždaljku’, ljudi će uraditi ono što je uradio WikiLeaks i to je samo dio opšte promjene koja globalno dolazi. Opisat ću to sljedećim primjerom. Kada je Daniel Ellsberg objavio dokumentaciju Pentagona, ogromni ekspoze o ratu u Vijetnamu, morao je mjesecima da se skriva u malom sobičku kako bi fotokopirao dokumente, papir po papir. Danas, potrebno je samo priključiti se na računar i u sekundi preuzeti ‘pogubne’ informacije te ih postaviti na internet. Konačno, to je još jedan dokaz tezeda je ‘plima povoljna za veću zaštitu uzbunjivača’; pitanje je šta su države spremne poduzeti. One koje odbiju implementirati zakone o zaštiti zaostat će iz globalnog napretka i smatrat će ih koruptivnim i arhaičnim.

Radiosarajevo.ba: Hvala Vam na izdvojenom vremenu.

 

Radiosarajevo.ba
Izvor:
http://www.radiosarajevo.ba/novost/75659/kohn-uzbunjivaci-su-moderni-disidenti


4. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Uzbunjivači protiv korupcije u Bosni i Hercegovini imaju američku podršku !

 

 

Bajić i Kohn na tribini u Sarajevu

 

Uloga građana i uzbunjivača (eng. whistleblower) u borbi protiv korupcije bila je tema javne tribine održane 3. marta u Sarajevu, u organizaciji Centra za odgovornu demokratiju (COD) i u saradnji sa Američkom ambasadom u BiH. Gost tribine, koju je vodio predsjednik Asocijacije Uzbunjivača BiH Bojan Bajić, bio je vrhunski američki pravnik, dugogodišnji borac protiv korupcije i direktor Nacionalnog centra uzbunjivača u SAD Stephen Kohn.

Zakonski zaštititi uzbunjivače u BiH

Kako je Bajić najavio, Kohn je došao u BiH pružiti podršku formiranju Asocijacije, čija je osnivačka skupština najavljena za sutra, te kako bi pomogao u donošenju strategije kojom se namjerava, u okviru zakonske regulative i pravnog okvira, zaštititi uzbunjivače ili zviždače u našoj zemlji.

SAD: Novčane nagrade uzbunjivačima

Kohn, inače centralna figura u Americi po pitanju legislative koja štiti uzbunjivače, govorio je o historiji ovog procesa u SAD-u dugom 150 godina (prvi akt o zviždačima donio je američki predsjednik Abraham Lincoln) te o ‘mlakom’ zalaganju Evrope da zaštiti i podstakne uzbunjivače na djelovanje.

„Vijeće Evrope ima na papiru politiku kojom promovira značaj pitanja, pa kaže da treba donijeti zakone koji će ohrabriti uzbunjivače. Gdje su ti zakoni, pitam ja“, podvukao je Kohn.

A uzbunjivač, kako je naglasio Kohn, najvažnija je karika u razotkrivanju korupcije. On je predstavio rezultate studije koja kaže kako u većini slučajeva korupciju prijavljuju ljudi iznutra. Prema istoj studiji, u SAD policija prijavljuje korupciju samo u dva posto slučajeva (u Evropi 1,3 posto). To znači, kazao je Kohn, da će, bude li vlast ovisila o policiji, 98 posto slučajeva korupcije ostati neprijavljeno

Ovaj pravnik istakao je kako, nedostaje li adekvatna zaštita uzbunjivača, mnogi od njih budu izloženi odmazdi; prisjetio se tih vremena u Americi i poznatog slučaja Karen Silkwood koja je, nakon lične istrage o sigurnosnim propustima u jednom nuklearnom postrojenju prikupljene dokumente krenula dostaviti novinaru New York Timesa. Na putu do tamo Silkwood je izgubila život u nerazjašnjenoj saobraćajnoj nesreći; dokumenti nikad nisu nađeni.

„Danas Amerika ima zakone koje štite uzbunjivače (…) Npr, ne samo da im se garantuje zaštita i automatski povratak na posao, ukoliko su bili otpušteni, već imslijedi i novčana nagrada – od novca koji naplati Vlada i oni dobiju određeni procenat“, opisao je Kohn sistem koji ohrabruje Amerikance da prijavljuju prijevare.

Dva najjača zakona koji štite Amerikance po ovom pitanju jesuFalse Claims Act, te Dodd-Frank Act.

Kohn je otkrio informaciju kako su 1987. prihodi od uzbunjivača bili ‘nula’. U 2011, taj iznos došao je do nevjerovatnih pet milijardi američkih dolara. 

Uzbunjivači – ljudi koji prijavljuju korupciju

Predavaču iz Amerike obratilo se i nekoliko prisutnih građana, među kojima su bili i bh. borci protiv korupcije. Amir Čamdžić, diplomirani pravnik iz Krivaje Zavidovići, govorio je o privatizacijskom kriminalu teškom 150 miliona eura. Merzuk Cacan, penzionisani profesor Prirodno-matematičkog fakulteta govorio je o dugogodišnjoj borbi samo da bi prijavio malverzacije na Fakultetu.


Krivaja, Zavidovići: Afera, navodno, teška 150 miliona eura

Svi su od Kohna zatražili odgovor kako da se izbore sa problemima s kojima su suočeni u Tužilaštvu – predmet se prijavi i istraži, ali nakon predaje tužilaštvu dolazi do dugogodišnjeg zastoja u procesuiranju.

Problemi s tužilaštvima

Kohn je rekao da su javni pritisak i medijska pažnja glavni načini da se vlast, a tako i tužioci, natjeraju da rade svoj posao, no ništa prije nego što se zakonski uredi ta oblast:

„Kada je Lincoln, 2. marta 1863, donio False Claims Act u njega je bio uključentermin ‘Qui Tam’ što znači ‘U ime kralja’. Njime se običnom narodu, koji primijeti prijevare, dala ovlast da na sudu zastupa državu. Rezultat davanja ovlasti građanima, s vremenom, bio je taj da su se tužilaštva pokrenula i danas niko ne želi etiketu onog koji štiti zločine“.

Prisutnima se obratio i Edin Vranj, glavni inspektor i načelnik sektora krim-policije u Federalnoj upravi policije. Komentirajući trijumvirat policija-tužilaštvo-sud, te povlačeći paralelu između statusa uzbunjivača i svjedoka na sudu, on je otkrio dijelove jednog od zadnjih slučajeva na kojima je radio.

‘Uzalud vam trud svirači’

Naime, nakon duže istrage koja se ticala jedne institucije zdravstva, uspjeli su uspostaviti kontakt sa svjedokom, voljnim da im ispriča kako je platio mito da bi došao na radno mjesto. I ne samo to, svjedok je bio spreman dopustiti policiji da dokumentuje plaćanje posljednje rate spomenutog ‘mita’.


Sve što je svjedok tražio bilo je da mu se da bilo kakva zaštita u smislu da neće izgubiti posao – federalna policija odgovorila je da će učiniti sve što je u njihovoj moći. Svjedok, u pratnji policije, potom odlazi u tužilaštvo gdje istu zaštitu traži od jedne od relevantnih figura ove institucije. „Ja jedino mogu zamoliti nadređenog da budete oslobođeni krivičnog gonjenja“, bio je odgovor koji je svjedok dobio. Nakon toga, svjedok, koji je bio voljan sa sobom dovesti i druge koji su prošli isto, napušta istragu.

Strašno je biti svjedok u krivičnom procesu u BiH“, zaključio je Vranj.

Kohn je tribinu zaključio riječima kako je impresioniran hrabrošću koju je sreo u sali Unitic centra u Sarajevu, dok je Bajić, za naredne sedmice, najavio seriju sastanaka sa predstavnicima vlasti i politike o donošenju zakona o zaštiti uzbunjivača.

Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba
Izvor:
http://www.radiosarajevo.ba/novost/75626/americka-podrska-bh-uzbunjivacima

4. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši