ANTI-KRIMINAL

Krivicno pravna konvencija o korupciji 27.1.1999 111 Savjet Evrope, Evropski ugovori, Broj 173 Strasbourg

Krivicno pravna konvencija o korupciji 27.1.1999 111 Savjet Evrope, Evropski ugovori, Broj 173 Strasbourg

Preambula Države clanice Savjeta Evrope i druge države potpisnice, Vodeci racuna da je cilj Savjeta Evrope da postigne što vece jedinstvo medu svojim clanovima; Priznajuci vrijednost gajenja suradnje sa drugim državama potpisnicama ove Konvencije, Uvjereni u potrebu da se vodi, kao pitanje prioriteta, jedinstvena krivicna politika sa svrhom zaštite društva od korupcije, ukljucujuci usvajanje odgovarajuceg zakonodavstva i preventivnih mjera, Isticuci da korupcija ugrožava vladavinu zakona, demokraciju i ljudska prava, podriva dobro upravljanje, pravicnost i socijalnu pravdu, vitoperi konkurenciju, ometa ekonomski razvoj i ugrožava stabilnost demokratskih institucija i moralnih osnova društva, Vjerujuci da djelotvorna borba protiv korupcije zahtjeva povecanu, ubrzanu i dobro funkcionirajucu medunarodnu suradnju u krivicnim pitanjima; Pozdravljajuci posljednja dostignuca koja dalje unapreduju medunarodno razumijevanje i suradnju u borbi protiv korupcije, ukljucujuci aktivnosti Ujedinjenih nacija, Svjetske banke, Medunarodnog monetarnog fonda, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije americkih zemalja, OECD (Organizacija za razvitak i suradnju u Evropi) i Evropske zajednice; Poštujuci Program akcije protiv korupcije usvojen od strane Komiteta ministara Savjeta Evrope u novembru 1996 godine nakon preporuke 19-te Konferencije evropskih ministara pravde (Valletta, 1994); Podsjecajuci u tom smislu na znacaj ucešca zemalja neclanica u aktivnostima protiv korupcije Savjeta Evrope i pozdravljajuci njihov dragocjen doprinos primjeni Programa akcije protiv korupcije, Dalje podsjecajuci da je rezolucija broj 1 usvojena od strane evropskih ministara pravde na njihovoj 21-oj konferenciji (Prag, 1997) preporucila brzu primjenu Programa akcije protiv korupcije, i pozvala, narocito na, što skorije usvajanje krivicno pravne konvencije koja ce osigurati koordiniranu inkriminaciju krivicnih djela korupcije, povecavajuci suradnju u krivicnom gonjenju takvih djela, kao i uspostavljanje djelotvornog mehanizma pracenja, za zemlje clanice i zemlje neclanice na ravnopravnoj osnovi; Imajuci u vidu da su šefovi država i vlada Savjeta Evrope odlucili, prilikom Drugog samita održanog u Strasbourgu, 10. i 11. oktobra 1997 godine, tražiti zajednicke odgovore izazovima postavljenim rastom korupcije i usvojili Plan akcije kojim se, u svrhu promoviranja suradnje u borbi protiv korupcije i njene veze sa organiziranim kriminalom i pranjem novca, upucuje Komitetu ministara, izmedu ostalog, da osigura brzo upotpunjenje medunarodnih instrumenata shodno Programu akcije protiv korupcije; Razmatrajuci nadalje Rezoluciju(97) 24 o 20 Vodecih principa za borbu protiv korupcije, usvojenih 6 novembra 1997 godine od strane Komiteta ministara na njihovoj 101-oj sjednici, naglašavajuci potrebu za brzu razradu medunarodnih pravnih instrumenata suglasno Programu akcije protiv korupcije; U svjetlu usvajanja od strane Komiteta ministara, na 102-oj sjednici od 4. Maja 1998 godine, Rezolucije (98) 7 kojom se predvida djelomican i proširen sporazum koji ustanovljava “Grupu zemalja protiv korupcije” (GRECO), koja teži da poboljša mogucnosti svojih clanica da se bore protiv korupcije prateci uskladenost sa njihovim naporima na ovom polju; Suglasile su se kao slijedi: Glava I – Upotreba termina Clan 1 Termini Za potrebe ove Konvencije: a. “javni funkcionar” podrazumijeva ono što je definirano kao “službeno lice”, “gradonacelnik”, “ministar” ili “sudac”, u unutrašnjem pravu države gdje to lice obavlja svoju dužnost i na nacin kako se to primjenjuje u njenom krivicnom pravu; b. termin “sudac” oznacen u prethodnom pod-stavku ukljucivat ce tužioce i nositelje pravosudne funkcije; c. u slucaju postupka koji ukljucuje javne funkcionare druge države, država u koja pokrece krivicno gonjenje može primijeniti definiciju javnog funkcionara samo ukoliko je ta definicija suglasna sa unutrašnjim pravom te zemlje; d. “pravno lice” ce oznacavati bilo koji entitet koji ima takav status po odnosnom unutrašnjem pravu, osim Država ili drugih javnih organa vršenju državne vlasti i javnih medunarodnih organizacija. Glava II – Mjere koje ce se poduzeti na nivou zemlje Clan 2 Davanje mita domacim javnim funkcionarima Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge mjere koje su potrebne da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu, kada je pocinjeno sa umišljajem, obecavanje, nudenje ili davanje od strane bilo kojeg lica, direktno ili indirektno, bilo kakve nezakonite koristi bilo kojem od njenih javnih funkcionara, ili za njega ili nju ili za bilo koga drugog, da on odnosno ona djeluju odnosno ne djeluju u vršenju svojih funkcija. Clan 3 Primanje mita domacih javnih funkcionara. Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge mjere koje su potrebne da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu, kada je pocinjeno sa umišljajem, zahtijevanje ili primanje od strane njenih javnih funkcionara, direktno ili indirektno, bilo koje nezakonite koristi, za njega ili nju ili bilo koga drugog, ili primanja ponude ili obecanja za takvu korist, da djeluju odnosno ne djeluju u vršenju svojih funkcija. Clan 4 Podmicivanje clanova domacih javnih skupština. Svaka država clanica ce usvojiti takvo zakonodavstvo ili druge mjere koje su potrebne da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu postupanje oznaceno u clanovima 2 i 3, kada se odnosi na osobu koja je clan bilo koje domace javne skupštine u vršenju zakonodavne ili administrativne vlasti. Clan 5 Podmicivanje stranih javnih funkcionira. Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge mjere koje su potrebne da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu postupanje navedeno u clanovima 2 i 3, kada se odnosi na javne funkcionare bilo koje druge Države. Clan 6 Podmicivanje clanova stranih javnih skupština. Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge mjere koje su potrebne da se proglase krivicnim djelom prema njihovom domacem pravu postupanje navedeno u clanu 2 i 3, kada se odnosi na osobu koja je clan bilo koje javne skupštine u vršenju zakonodavne ili administrativne vlasti u bilo kojoj drugoj Državi. Clan 7 Davanje mita u privatnom sektoru. Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge mjere koje su potrebne da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu, kada je pocinjena sa umišljajem tijekom odvijanja poslovanja, obecavanje, nudenje ili davanje, direktno ili indirektno, bilo koje nezakonite koristi bilo kojem licu koje, u bilo kojem svojstvu, upravlja ili radi za pravno lice u privatnom sektoru, za njih ili bilo koga drugog, da djeluju odnosno ne djeluju protivno svojim dužnostima. Clan 8 Primanje mita u privatnom sektoru Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge mjere koje su potrebne da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu, kada su pocinjena sa umišljajem tijekom odvijanja poslovanja, zahtijevanje ili primanje, direktno ili indirektno, od strane bilo kojeg lica koja upravlja ili radi za, u bilo kojem svojstvu, pravno lice u privatnom sektoru, bilo koje nezakonite koristi ili obecanja iste za njih ili bilo koga drugog, ili primanje ponude ili obecanja takve koristi, u zamjenu djelovanja odnosno ne djelovanja protivno svojim dužnostima. Clan 9 Podmicivanje funkcionara medunarodnih organizacija Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu postupanja oznacena u clanovima 2 i 3, kada su ukljuceni bilo koji funkcionari ili drugi zaposleni po ugovoru, u skladu sa znacenjem propisa kojima se reguliraju radni odnosi, bilo koje javne internacionalne ili nadnacionalne organizacije ili tijela cije je Strana clan, i bilo koja osoba, ustupljena ili ne, koja obavlja funkcije koje odgovaraju onima koje obavljaju takvi funkcionari ili agenti. Clan 10 Podmicivanje clanova internacionalnih parlamentarnih skupština Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu postupanje oznaceno u clanu 4 kada se odnosi na clanove parlamentarnih skupština internacionalnih i nadnacionalnih organizacija cijih je Strana clan. Clan 11 Podmicivanje sudaca i funkcionara internacionalnih sudova Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i potrebne druge mjere za proglašavanje krivicnim djelom prema domacem pravu postupanja navedena u clanovima 2 i 3 a koje ukljucuje bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije ili funkcionara bilo kojeg medunarodnog suda ciju nadležnost Strane prihvaca. Clan 12 Trgovanje utjecajem Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere za proglašenje krivicnim djelom prema domacem pravu, kada su pocinjena sa umišljajem, obecavanje, davanje ili nudenje, direktno ili indirektno, bilo koje nezakonite koristi bilo kome tko tvrdi ili potvrduje da je on odnosno ona u mogucnosti da vrši nezakonit utjecaj u donošenju odluka bilo koje osobe oznacene u clanovima 2, 4 do 6 i 9 do 11, bilo da je nezakonita korist za njega odnosno nju ili bilo koga drugog, isto tako i zahtjev, primanje ili prihvacanje ponude ili obecanja takve koristi, u odnosu na taj utjecaj, bez obzira da li je utjecaj izvršen i bez obzira da li pretpostavljeni utjecaj vodi do ocekivanog rezultata. Clan 13 Pranje novca dobivenog krivicnim djelom korupcije Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da se proglasi krivicnim djelom prema domacem pravu postupanja oznacena u Konvenciji Savjeta Evrope o pranju, pretraživanju, oduzimanju i konfiskaciji predmeta dobivenih krivicnim djelom, clan 6 paragrafi 1 i 2, pod uvjetima koji su oznaceni u tim odredbama, kada predmetno krivicno djelo sadrži bilo koju radnju ustanovljenu u suglasnosti sa clanovima 2 do 12 ove Konvencije, u mjeri u kojoj Strana nije zadržala rezervu odnosno deklaraciju u vezi sa ovim krivicnim djelima ili ne smatra takve radnje ozbiljnima u smislu zakonodavstva kojim se regulira pranje novca. Clan 14 Racunovodstveni prekršaji Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da se proglasi djelom podložnim krivicnim i drugim sankcijama po domacem pravu slijedece akte ili propuštanje cinjenja, kada su pocinjene sa umišljajem, u cilju cinjenja, sakrivanja odnosno prikrivanja djela predvidenih u clanovima 2 do 12, u obimu u kojem Država nije zadržala rezervu odnosno deklaraciju: a) stvaranje ili upotreba fakture ili bilo kojeg drugog racunovodstvenog dokumenta ili dokaza koji sadrži pogrešnu ili nepotpunu informaciju; b) nezakonito propuštanje vodenja evidencije placanja. Clan 15 Saucesnicki akti Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da bi proglasile krivicnim djelom prema domacem pravu pomaganje ili poticanje na izvršenje bilo kojeg krivicnog djela predvidenog ovom konvencijom. Clan 16 Imenuitet Odredbe ove Konvencije ne utjecu na odredbe bilo kojeg medunarodnog ugovora, protokola, odnosno statuta, kao ni njihovih uvodnih tekstova, u odnosu na povlacenje imuniteta. Clan 17 Nadležnost Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da se ustanovi nadležnost za krivicna djela predvidena clanovima 2 do 14 ove Konvencije gdje: a) krivicno djelo je pocinjeno u cijelosti ili djelomicno na njenoj teritoriji; b) okrivljeni je njen državljanin, njen javni funkcionar, ili clan neke njene domace javne skupštine; c) krivicno djelo ukljucuje njenog javnih funkcionara ili clana njenih domacih javnih skupština ili bilo koju osobu spomenutu u clanovima 9 do 11 koja je u isto vrijeme njen državljanin. 2. Svaka Strana može, u vrijeme potpisivanja ili deponiranja svog instrumenta ratifikacije, prihvacanja, usvajanja ili pristupanja, deklaracijom upucenom Generalnom sekretaru Savjeta Evrope, objaviti da zadržava pravo da ne primjenjuje ili da primjenjuje samo u odredenim slucajevima ili uvjetima pravila nadležnosti data u paragrafima 1 b i c ovoga clana ili bilo kojeg njegovog dijela. 3. Ako je Strana iskoristila i zadržala rezervu predvidenu paragrafom 2 ovoga clana, usvojit ce potrebne mjere da se ustanovi nadležnost za krivicna djela ustanovljena u suglasnosti sa ovom Konvencijom, u slucajevima kada je navodni pocinitelj prisutan na njenoj teritoriji, a ne izrucuje ga drugoj Strani, samo na bazi njegove nacionalnosti, a nakon što primi zahtjev za ekstradiciju; 4. Ova Konvencija ne iskljucuje krivicnu nadležnost koju ima Strana prema svome domacem zakonu. Clan 18 Odgovornost pravnih lica 1. Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da osigura da se pravna lica mogu smatrati odgovornima za krivicna djela davanja mita, trgovanja utjecajem i pranja novca koja su predvidena ovom Konvencijom, pocinjena u njihovu korist od strane bilo kojeg fizickog lica, postupajuci bilo individualno bilo u sastavu organa pravnog lica, koji ima vodecu poziciju unutar pravnog lica, bazirajuci se na: ovlaštenju predstavljanja pravnog lica; ili ovlaštenju da donosi odluke u ime pravnog lica; ili ovlaštenju da vrši kontrolu unutar pravnog lica; kao i za ucešce takvog fizickog lica kao suucesnika ili podstrekaca u gore spomenutim djelima. 2. Osim slucajeva vec spomenutih u paragrafu 1, svaka Strana ce poduzeti potrebne mjere da osigura da pravno lice može biti krivicno odgovorno kada je nedostatak nadzora ili kontrole od strane fizickog lica spomenutog u paragrafu 1 omogucilo izvršenje krivicnih djela spomenutih u paragrafu 1 u korist pravnog lica od strane fizickog lica nad kojim ono ima autoritet. 3. Odgovornost pravnih osoba na osnovu paragrafa 1 i 2 ne iskljucuje krivicno gonjenje fizickih lica koja su pocinitelji, podstrekaci ili pomagaci krivicnih djela spomenutih u paragrafu 1. Clan 19 Sankcije i mjere 1. Imajuci u vidu ozbiljnu prirodu krivicnih djela predvidenih ovom Konvencijom svaka Strana ce osigurati, u pogledu krivicnih djela ustanovljenih u suglasnosti sa clanovima 2 do 14, ucinkovite, razmjerne i sprjecavajuci sankcije i mjere, ukljucujuci, kada su ucinjene od strane fizickih lica, i kazne koje ukljucuju lišavanje slobode koji može biti osnova za izrucenje. 2. Svaka Strana ce osigurati da pravna lica koja su odgovorna u suglasnosti sa clanom 18, paragrafima 1 i 2, biti predmet ucinkovitih, razmjernih i sprecavajucih krivicnih ili ne-krivicnih sankcija, ukljucujuci i monetarne sankcije. 3. Svaka Strana ce usvojiti takvo zakonodavstvo i druge potrebne mjere da im omoguce izvršavanje konfiskacije ili na drugi nacin oduzmanja sredstava i koristi stecene cinjenjem krivicnih djela ustanovljenih u suglasnosti sa ovom Konvencijom, ili imovine u vrijednosti koja odgovara toj stecenoj koristi. Clan 20 Specijalizirane vlasti Svaka Strana ce usvojiti takve mjere koje su neophodne da osiguraju da se lica odnosno entiteti specijaliziraju za borbu protiv korupcije. Oni ce imati neophodnu nezavisnost u suglasnosti sa fundamentalnim principima pravnog sistema Strane, kako bi mogli efikasno i bez nezakonitih pritisaka vršiti svoje funkcije. Strana ce osigurati da osoblje takvih entiteta ima adekvatnu obuku i izvore financijskih sredstava za obavljanje svojih zadataka. Clan 21 Suradnja sa i izmedu nacionalnih autoriteta Svaka Strana ce usvojiti potrebne mjere da osigura da javni organi vlasti, kao i javni funkcionari, suraduju, u skladu sa domacim pravom, sa onima njenim organima koji su odgovorni za istragu i krivicno gonjenje krivicnih djela: a) informiranjem ovih drugih organa, na svoju inicijativu, o slucajevima kada postoje osnove sumnje da je pocinjeno neko od krivicnih djela predvideno u clanovima od 2 do 14, ili b) pružanjem, na zahtjev, ovim drugim organima, svih potrebnih informacija. Clan 22 Zaštita suradnika pravde i svjedoka Svaka Strana ce usvojiti takve mjere koje su neophodne da osiguraju ucinkovitu i odgovarajucu zaštitu za: a) one koji prijave krivicna djela predvidena clanovima 2 do 14 ili na drugi nacin suraduju sa istražnim odnosno organima gonjenja; b) svjedocima koji svjedoce vezano za ta krivicna djela. Clan 23 Mjere koje omogucavaju sakupljanje dokaza i konfiskaciju stecene koristi 1. Svaka Strana ce usvojiti zakonodavstvo i druge potrebne mjere, ukljucujuci one koje dozvoljavaju upotrebu posebnih istražnih tehnika, u skladu sa domacim pravom, da omoguce sakupljanje dokaza vezanih za krivicna djela predvidena clanovima 2 do 14 ove Konvencije i da identificiraju, udu u trag, fiksiraju i oduzmu instrumente i korist pribavljenu korupcijom, ili imovine u vrijednosti te koristi, odgovornim na osnovu mjera donesenih u suglasnosti sa paragrafom 3 clana 19 ove Konvencije. 2. Svaka Strana ce usvojiti zakonodavstvo i druge potrebne mjere kojim ce ovlastiti svoje sudove odnosno druge kompetentne organe da narede ustupanje bankovne evidencije, odnosno da ista bude oduzeta u cilju provodenja aktivnosti navedenih u paragrafu 1 ovoga clana. 3. Bankarska tajna nece biti prepreka za mjere koje su predvidene u paragrafima 1 i 2 ovoga clana. Glava III Nadgledanje primjene Clan 24 Nadgledanje Grupa zemalja protiv korupcije (GRECO) ce nadgledati primjenu ove Konvencije od strane Strana. Glava IV Medunarodna suradnja Clan 25 Opci principi i mjere za medunarodnu suradnju 1. Strane ce suradivati jedna sa drugom, u suglasnosti sa odredbama relevantnih medunarodnih instrumenata za medunarodnu suradnju u krivicnim stvarima, ili sporazumima zakljucenim na osnovu jedinstvenog ili reciprocnog zakonodavstva, i u suglasnosti sa njihovim domacim pravom, u najširoj mogucoj mjeri za potrebe istraga i procesa koje se ticu krivicnih djela ustanovljenih u suglasnosti sa ovom Konvencijom. 2. U slucaju da internacionalni instrumenti ili sporazumi navedeni u paragrafu 1 nisu predvideni medu Stranama, primjenjivati ce se clanovi 26 do 31 ove glave. 3. Clanovi 26 do 31 ove glave ce takoder biti primijenjeni ukoliko su povoljniji od onih koji su predvideni u internacionalnim instrumentima i sporazumima navedenim u paragrafu 1. Clan 26 Uzajamna suradnja 1. Zemlje potpisnice ce u najširoj mogucoj mjeri pružiti jedna drugoj uzajamnu pomoc tako što ce hitno postupati po zahtjevima vlasti, u suglasnosti sa svojim domacim pravom, imajuci mogucnost da istražuju i krivicno gone krivicna djela ustanovljena u suglasnosti sa ovom Konvencijom. 2. Medusobna pravna suradnja na osnovu paragrafa 1 ovoga clana može biti odbijena ukoliko Strana od koje se zahtijeva takva suradnja smatra da bi postupanje po zahtjevu potkopalo njene fundamentalne interese, nacionalni suverenitet, nacionalnu sigurnost ili javni poredak. 3. Strane se nece pozivati na bankarsku tajnu kao osnova za odbijanje bilo koje suradnje na osnovu ove glave. Tamo gdje domace pravo tako zahtijeva, Strana može zahtijevati sudac odnosno drugi pravosudni organ, ukljucujuci javne tužitelje, odobri ukidanje bankarske povjerljivosti kada se radi o krivicnim djelima. Clan 27 Izrucenje 1. Krivicno djelo predvideno ovom Konvencijom smatrat ce jednim od krivicnih djela podložnih ekstradiciji u bilo kojem medunarodnom ugovoru koji regulira pitanje izrucenja izmedu Strana. Strane ce poduzeti neophodne radnje da obuhvate takva krivicna djela kao krivicna djela za koja je moguca izrucenja u bilo kojem medunarodnom ugovoru koji ce biti zakljucen izmedu njih. 2. Ako je Strana za koju je izrucenje uvjetovanju postojanjem ugovora o izrucenje primi zahtjev za izrucenje od druge Strane sa kojom nema ugovor o izrucenju, smatrat ce se da je ova Konvencija pravna osnova za izrucenje u odnosu na krivicna djela ustanovljena u suglasnosti sa ovom Konvencijom. 3. Strane koje izrucenje ne uvjetuju postojanjem medunarodnog ugovora priznat ce krivicna djela ustanovljena u suglasnosti sa ovom Konvencijom kao krivicna djela podložna izrucenju izmedu njih. 4. Izrucenje je podložno uvjetima predvidenim zakonima Strane od koje se traži izrucenje ili po odnosnom medunarodnom ugovoru o izrucenju, ukljucujuci i osnove prema kojima Strana od koje se traži može odbiti izrucenje. 5. Ukoliko je odbijeno izrucenje za krivicna djela predvidena ovom Konvencijom iskljucivo na bazi državljanstva lica na koje se odnosi, ili zato što Strana od koje se zahtijeva ekstradicija smatra da ima nadležnost za to djelo, Strana od koje se zahtijeva ekstradicija ce dostaviti predmet svojim nadležnim organima u cilju pokretanja krivicnog gonjenja osim ako nije drugacije dogovoreno sa Stranom koja zahtijeva ekstradiciju, i obavijestit ce u razumnom roku o konacnom ishodu Stranu koja je zahtijevala ekstradiciju. Clan 28 Spontana saznanja Ne prejudicirajuci svoju vlastitu istragu ili postupak, Strana može bez prethodnog zahtjeva poslati drugoj Strani informaciju o cinjenicama kada smatra da otkrivanje takve informacije može pomoci Strani koja prima takvu informaciju da pokrene ili da izvrši istragu ili postupak koji se tice krivicnog djela ustanovljenog u suglasnosti sa ovom Konvencijom ili može dovesti do zahtjeva od te Strane na osnovu ove glave. Clan 29 Centralni organ 1. Strane ce osnovati centralni organ ili, ako smatraju to pogodnim, nekoliko centralnih organa, koji ce biti odgovorni za slanje i odgovaranje na zahtjeve koji su sacinjeni na osnovu ove glave, izvršavati takve zahtjeve i prenositi ih do organa nadležnih za izvršenje. 2. Svaka Strana ce, u vrijeme potpisivanja ili deponiranja svoga instrumenta ratifikacije, prihvacanja, usvajanja odnosno pristupanja, obavijestiti Generalnog sekretara Savjeta Evrope o imenima i adresama organa odredenih u suglasnosti sa paragrafom 1 ovog clana. Clan 30 Direktna komunikacija 1. Centralni organi ce komunicirati direktno medu sobom. 2. U slucaju hitnosti, zahtjevi za medusobnu suradnju ili komunikaciju vezani za to mogu biti poslani direktno od strane pravosudnih autoriteta, ukljucujuci javne tužioce, od strane upucuje zahtjev, tim organima strane kojoj je zahtjev upucen. U ovakvim slucajevima kopija ce biti poslana u isto vrijeme centralnom organu strane kojoj se upucuje zahtjev kroz centralni organ strane koja podnosi zahtjev. 3. Svaki zahtjev ili komunikacija na osnovu paragrafa 1 i 2 ovoga clana može biti upucen kroz internacionalnu kriminalisticku policijsku organizaciju (Interpol). 4. Kada je zahtjev upucen suglasno paragrafu 2 ovoga clana i taj organ nije nadležan da postupi po tom zahtjevu, uputit ce zahtjev nadležnom domacem organu i informirat ce direktno Stranu koja podnosi zahtjev da je tako ucinila. 5. Zahtjevi i komunikacije sacinjeni na osnovu paragrafa 2 ovoga clana, koji ne sadrži prinudne radnje, mogu biti direktno poslani nadležnim organima one Strane koja podnosi zahtjev nadležnim autoritetima Strane kojoj se zahtjev podnosi. 6. Svaka Strana može, u vrijeme potpisivanja ili deponiranja instrumenata ratifikacije, pristanka, usvajanja odnosno pristupanja, informirati Generalnog sekretara Savjeta Evrope da, zbog razloga efikasnosti, zahtjevi sacinjeni na osnovu ove glave budu upuceni njenom centralnom organu. Clan 31 Informacije Strana kojoj je upucen zahtjev ce u najkracem roku informirati Stranu koja je taj zahtjev uputila o radnjama poduzetim na osnovu ove glave i o konacnom rezultatu tih radnji. Strana kojoj se zahtjev upucuje ce takoder, u najkracem roku, informirati Stranu koja upucuje zahtjev o svim okolnostima koje onemogucavaju izvršavanje radnje ili je vjerojatno da ce je znacajno odložiti. Glava V Završne odredbe Clan 32 Potpisivanje i stupanje na snagu 1. Ova Konvencija ce biti otvorena za potpisivanje od strane zemalja clanica Savjeta Evrope i od država neclanica koje su ucestvovale u njenoj pripremi. Te države mogu izraziti svoju suglasnost da budu obavezane sa: a) potpisom bez rezervi kako što su ratifikacija, prihvacanje ili usvajanje; ili b) potpis koji mora biti ratificiran, prihvacen ili usvojen, poslije koga slijedi ratifikacija, pristanak ili usvajanje. 2. Instrumenti ratifikacije, pristanka ili usvajanja ce biti položeni kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. 3. Ova Konvencija ce stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji uslijedi nakon isteka perioda od tri mjeseca poslije dana kada cetrnaesta država izrazi svoju suglasnost da bude obavezana sa ovom Konvencijom u suglasnosti sa uvjetima iz paragrafa 1. Svaka takva država, koja nije clan grupe zemalja protiv korupcije (GRECO) u vrijeme ratifikacije, automatski ce postati clan na dan kada konvencija stupi na snagu. 4. U slucaju kada Država potpisnica naknadno izrazi svoju suglasnost da bude obavezana Konvencijom, Konvencija ce stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka perioda od tri mjeseca poslije dana izražavanja njene suglasnosti da bude obavezana Konvencijom u suglasnosti sa uvjetima iz paragrafa 1. Svaka Država potpisnica koja nije clan grupe zemalja protiv korupcije (GRECO) u vrijeme ratifikacije, ce automatski postati njen clan i to na datum kada konvencija stupi na snagu u odnosu na nju. Clan 33 Pristupanje konvenciji 1. Po stupanju na snagu ove Konvencije, Komitet ministara Savjeta Evrope može, poslije konsultacija sa zemljama potpisnicama ove Konvencije, pozvati Evropsku zajednicu kao i bilo koju državu koja nije clan Savjeta i koja nije ucestvovala u njenoj pripremi da pristupi ovoj Konvenciji, odlukom donesenom od strane vecine predvidenom u clanu 20d Statuta Savjeta Evrope, i jednoglasnim glasanjem predstavnika Država potpisnica koje su ovlaštene da sjede u Komitetu ministara. 2. U pogledu Evropske zajednice i bilo koje Države koja pristupa konvenciji na osnovu paragrafa 1 gore, Konvencija ce stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isticanja perioda od tri mjeseca poslije dana kada je položen instrument pristupanja kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. Evropska zajednica i bilo koja država koja pristupa ovoj Konvenciji ce automatski postati clan (GRECO), ukoliko vec nije clan u vrijeme pristupanja, na dan kada konvencija stupa na snagu u vezi te države. Clan 34 Teritorijalna primjena 1. Svaka Država može, u vrijeme potpisivanja ili deponiranja instrumenta ratifikacije, prihvacanja, usvajanja odnosno pristupanja, odrediti teritoriju ili teritorije na kojima ce se Konvencija primijeniti. 2. Svaka Strana može, u bilo koje vrijeme, deklaracijom adresiranom na Generalnog sekretara Savjeta Evrope, proširiti primjenu Konvencije na bilo koju drugu teritoriju odredenu deklaracijom. U odnosu na tu teritoriju Konvencija ce stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isticanja perioda od tri mjeseca poslije datuma prijema takve deklaracije od strane Generalnog sekretara. 3. Bilo koja deklaracija sastavljena po postupku predvidenom u prethodna dva paragrafa može, u odnosu na teritoriju odredenu tom deklaracijom, biti povucena obavještenjem poslanim Generalnom sekretaru Savjeta Evrope. Povlacenje ce stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi iza isticanja perioda od tri mjeseca poslije datuma prijema takvog obavještenja od strane Generalnog sekretara. Clan 35 Odnos sa drugim konvencijama i sporazumima 1. Ova Konvencija nema uticaja na prava i obaveze koje proizlaze iz internacionalnih multilateralnih konvencija koje se ticu specijalnih predmeta. 2. Strane potpisnice Konvencije mogu zakljuciti bilateralne ili multilateralne sporazume jedna sa drugom o pitanjima koja regulira ova Konvencija, sa svrhom upotpunjavanja ili jacanja njenih odredbi ili omogucavanja primjene principa u njoj utjelovljenih. 3. Ako su dvije ili više Strana vec zakljucile sporazum ili medunarodni ugovor u vezi sa predmetom kojim se bavi ova Konvencija ili drugi nacin uspostave odnose vezano za ovaj predmet, one ce biti ovlaštene da primjene taj sporazum ili medunarodni ugovor kojima ce regulirati te odnose umjesto ove Konvencije, ukoliko to olakšava medunarodnu suradnju. Clan 36 Deklaracije Svaka Država može, u vrijeme potpisa ili deponiranja svojih instrumenata ratifikacije, pristanka, usvajanja odnosno pristupanja, dati deklaraciju da ce ustanoviti kao krivicno djelo davanje i primanje mita stranih javnih funkcionara na osnovu clana 5, funkcionara medunarodnih organizacija na osnovu clana 9 ili sudaca i funkcionara medunarodnih sudova na osnovu clana 11, samo do obima do kojeg javni funkcionar ili sudac postupa ili se uzdržava od postupanja kršeci svoju dužnost. Clan 37 Rezerve 1. Svaka Država može, u vrijeme potpisivanja ili deponiranja svojih instrumenata ratifikacije, pristanka, usvajanja odnosno pristupanja, izraziti rezervu da ne ustanovi kao krivicno djelo po svom domacem pravu, u dijelu ili u cijelosti, postupanje navedeno u clanovima 4, 6 do 8, 10 do 12 ili primanje mita kao krivicno djelo definirano u clanu 5. 2. Svaka Država može, u vrijeme potpisivanja ili deponiranja svojih instrumenata ratifikacije, pristanka, usvajanja odnosno pristupanja dati deklaraciju da ce zadržati rezervu predvidenu clanom 17, paragraf 2. 3. Svaka Država može, u vrijeme potpisa ili deponiranja svojih instrumenata ratifikacije, pristanka, usvajanja odnosno pristupanja dati deklaraciju da može odbiti medusobnu pravnu suradnju na osnovu clana 26, paragrafa 1, ukoliko se zahtjev tice krivicnog djela za koje Strana kojoj se zahtjev podnosi smatra politickim krivicnim djelom. 4. Ni jedna Država ne može primjenom paragrafa 1, 2 i 3 ovoga clana, zadržati rezervu na više od pet clanova spomenutih gore. Ne mogu se zadržati nikakve druge rezerve. Rezerve iste prirode u odnosu na clan 4, 6 i 10 smatrat ce se kao jedna rezerva. Clan 38 Valjanost i revizija deklaracija i rezervi 1. Deklaracije navedene u clanu 36 i rezerve navedene u clanu 37 važit ce za period od tri godine od dana stupanja na snagu ove Konvencije u odnosu na tu Državu. Medutim, takve deklaracije i rezerve mogu biti obnovljene za isti period. 2. Dvanaest mjeseci prije datuma isticanja deklaracije ili rezerve, Generalni sekretar Savjeta Evrope obavijestit ce o isteku odnosnu Državu. Najkasnije tri mjeseca prije isticanja, Država ce obavijestiti Generalnog sekretara da i dalje zadržava, odnosno da mijenja ili povlaci svoju deklaraciju ili rezervu. Ukoliko nema obavještenja od strane odnosne Države, Generalni sekretar ce obavijestiti tu Državu da se njena deklaracija ili rezerva ima smatrati da je automatski produžena za period od šest mjeseci. Neobavještavanje od strane odnosne Države o svojoj namjeri da održi ili promjeni svoju deklaraciju ili rezervu prije isteka tog perioda dovest ce do prestanka važenja deklaracija ili rezerva. 3. Ako Strana zadrži deklaraciju ili rezervu u skladu sa clanom 36 i 37, osigurat ce, prije njene obnove ili na zahtjev, obrazloženje GREC-u, o osnovama koje opravdavaju njen nastavak. Clan 39 Amandmani 1. Amandmani na ovu Konvenciju mogu biti predloženi od strane bilo koje Strane, i Generalni sekretar Savjeta Evrope ce ih dostaviti državama clanicama Savjeta Evrope i svakoj državi neclanici koja je pristupila, ili koja je pozvana da pristupi, ovoj Konvenciji, u skladu sa odredbama clana 33. 2. Svaki amandman koji predloži Strana biti ce dostavljen Evropskom komitetu o krivicnim problemima (CDPC), koji ce svoje mišljenje o predloženom amandmanu dostaviti Komitetu ministara. 3. Komitet ministara ce razmotriti predloženi amandman i mišljenje dostavljeno od strane CDPC i, nakon konsultacija sa državama potpisnicama neclanicama ove Konvencije, može usvojiti amandman. 4. Tekst svakog amandmana usvojen od strane Komiteta ministara u suglasnosti sa paragrafom 3 ovoga clana ce biti proslijeden Stranama na usvajanje. 5. Svaki amandman usvojen u suglasnosti sa paragrafom 3 ovoga clana stupice na snagu 30-og dana nakon što sve strane budu informirale Generalnog sekretara o njihovom pristanku. Clan 40 Rješavanje sporova 1. Evropski komitet o krivicnim problemima Savjeta Evrope bice informiran o tumacenju i primjeni ove Konvencije. 2. U slucaju spora izmedu Strana kako u pogledu tumacenja ili primjene ove Konvencije, pokušat ce se postici sporazum o sporu putem pregovora ili drugi miroljubiv nacin po njihovom izboru, ukljucujuci predaju ovog spora Evropskom komitetu za probleme kriminala, nekom arbitražnom tribunalu cije odluke ce biti obavezujuce za strane, ili Medunarodnom sudu pravde, a prema sporazumu Strana kojih se to tice. Clan 41 Odricanje 1. Svaka se Strana može, u bilo koje vrijeme, odreci ove Konvencije sredstvima obavještavanja dostavljenim Generalnom sekretaru Savjeta Evrope. 2. Ovo odricanje ce stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka perioda od tri mjeseca nakon datuma kada je Generalni sekretar primio takvo obavještenje. Clan 42 Obavještavanje Generalni sekretar Savjeta Evrope ce obavještavati države clanice Savjeta Evrope i svaku državu koja je pristupila ovoj Konvenciji o: a) svakom potpisivanju; b) polaganju svakog instrumenta ratifikacije, pristanka, usvajanja odnosno pristupanja; c) svakom datumu stupanja na snagu ove konvencije u suglasnosti sa clanovima 32 i 33; d) svakom deklaracijom o rezervama napravljenim na osnovu clana 36 ili clana 37; e) svakom drugom aktu, obavještavanju ili komuniciranju vezanom za ovu konvenciju. Svjedoceci mi dolje potpisani, ovlašteni na to, potpisujemo ovu Konvenciju. Sacinjeno u Strasbourgu, ovoga 27. januara 1999. godine, na engleskom i francuskom jeziku, oba teksta su podjednako autenticna u jednoj kopiji koja ce biti deponirana u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar Savjeta Evrope ce dostaviti ovjerenu kopiju svakoj državi clanici Savjeta Evrope, neclanicama državama koje su ucestvovale u pripremama ove konvencije, i svakoj državi koja je pozvana da joj pristupi.

 

http://apik.ba/acms_documents/krivicno_pravna_konvencija_savjeta_evrope_o_korupciji.pdf

5. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Međunarodni dokumenti i konvencije koji tretiraju borbu protiv korupcije.

Slijedite link:

http://www.apik.ba/Documents.aspx?cat=2

5. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Prijava korupcije putem interneta !

Od danas građani BiH putem interneta mogu prijaviti korupciju

Pokrenuta web stranica Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije

Autor Fena | Objavljeno 05.03.2012. u 03:21

Verzija za štampu Samo tekst Decrease font Enlarge font
Print screen web stranicePrint screen web stranice

Javnost u BiH, ali i šire od danas će sve infomacije o osnivanju, nadležnostima i radu Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije moći naći na web-stranici http://www.apik.ba.

Web-stranica Agencije predstavlja prvi korak ka transparentnom radu ove institucije.

Stranica sadrži sve podatke o osnivanju, nadležnostima i djelokrugu rada Agencije, ključnim pojmovima i vijestima iz zemlje vezanim za korupciju, zakone, Strategiju za borbu protiv korupcije (2009.-2014.) i Akcioni plan za provedbu Strategije, međunarodne dokumente i konvencije koje tretiraju oblast korupcije, kao i buduće projekte na kojima će Agencija raditi.

Građani će imati mogućnost da elektronskim putem, odnosno putem obrasca koji je dostupan na web-stranici Agencije, prijave korupciju.

Stranicu je finansirao EUPM, saopćeno je iz Agencije.

Podijeli naPost on Facebook Facebook Add to your del.icio.us del.icio.us Digg this story Digg StumbleUpon StumbleUpon Twitter Twitter
Izvor:
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/83325-od-danas-gradjani-bih-mogu-prijaviti-korupciju-putem-interneta.html

5. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Stephen Kohn u posjeti Bosni i Hercegovini

Stephen Kohn u posjeti Bosni i Hercegovini

Datum objavljivanja 02.03.12 u kategoriji Izvještaji

UZBUNJIVAČI BIH DOČEKUJU GOSTA

 Stephen Kohn u posjeti Bosni i HercegoviniNa poziv Centra za odgovornu demokratiju – COD Luna BiH, a u saradnji sa Američkom ambasadom u Sarajevu, Bosnu i Hercegovinu de posjetiti gospodin Stephen Kohn, direktor Nacionalnog centra uzbunjivača iz Vašingtona. Gospodin Kon je jedan od najpoznatijih advokata i aktivista za zaštitu uzbunjivača na svijetu. Posjeta se organizuje u okviru šireg projekta zaštite Uzbunjivača koji COD Luna sprovodi uz finansijsku podršku ambasade Kraljevine Velike Britanije u BiH.

G.Kon de boraviti u Bosni i Hercegovini od 3. do 8.marta, sa ciljem da podrži osnivanje asocijacije”Uzbunjivači protiv korupcije u BiH”, kao i da nizom sastanaka u institucijama BiH, te kroz seriju predavanja, stručnih debata i javnih nastupa, prenese poruku da je adekvatna državna zaštita građana koji prijavljuju korupciju kamen temeljac svake uspješne strategije borbe protiv korupcije.

Predavanja gospodina Kona, koja su otvorena za sve građane, održavaju se 3.marta u 18h u Uniticcentru (sala br.8.) u Sarajevu i  5.marta u 13h u Hotelu Bosna u Banjaluci.

”Na žalost, u Bosni i Hercegovini se korupcija još uvijek ne doživljava kao veliki grijeh, a samim tim se ne sankcioniše adekvatno, kao zlodjelo usmjereno protiv interesa svih građana, te stoga imamo više slučajeva diskriminacije uzbunjivača, nego kažnjavanja korumpiranih direktora, menadžera, političara“, izjavio je Bojan Bajid, koordinator inicijative za zaštitu uzbunjivača u BiH. COD Luna i Uzbunjivači protiv korupcije u BiH uskoro de pred institucije BiH izadi sa Mapom puta za efikasnu državnu zaštitu uzbunjivača, što u praksi znači prijetnju za korumpirane funkcionere, a pošto svi funkcioneri tvrde da su nevini, onda ne bi trebalo da bude problema da se Mapa puta usvoji, ocijenio je Bajić.

Izvor:

https://uzbunjivaci.ba/item/stephen-kohn-u-posjeti-bosni-i-hercegovini.html

 

5. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Stephen Kohn, najpoznatiji svjetski advokat zviždača Zviždači su najbolji alat protiv korupcije i mogu spasiti milione

INTERVIEW
Stephen Kohn, najpoznatiji svjetski advokat zviždača
Zviždači su najbolji alat protiv korupcije i mogu spasiti milione
Kohn duže od 30 godina zastupa insajdere spremne da otkriju tajne korporacija i vlade rizikujući često otkaze ili potpuno uništenje karijera. Učestvovao je u otkrivanju nekih od najvećih afera u SAD-u poput slučajeva napada na Svjetski trgovinski centar, famoznom slučaju O. J. Simpson i aferi u laboratoriji u FBI-ja. U opsežnom intervjuu za Žurnal Kohn govori o opasnostima za zviždače, njihovom ogromnom značaju u otkrivanju korupcije i kako ih zaštiti i ohrabriti da istupe
AUTOR SEMIR MUJKIĆ
PONEDJELJAK, 05 OŽUJAK 2012 00:10

DSC_1151Foto: Žurnal

Stephen Kohn, predsjednik Nacionalnog centra uzbunjivača u SAD-u i najpoznatiji svjetski advokat zviždača došao je u Bosnu i Hercegovinu kako bi održao predavanje o značaju zviždača i podržao osnivanje Asocijacije uzbunjivača u BiH. Kohn duže od 30 godina zastupa insajdere spremne da otkriju tajne korporacija i vlade rizikujući često otkaze ili potpuno uništenje karijera. On je pomogao zviždačima da otkriju neke od najvećih afera u SAD-u poput slučajeva bombaških napada na Svjetski trgovinski centar 1993. godine i Oklahomi 1995. godine, afere u laboratoriji FBI-ja i slučaju O.J. Simpsona. Teško da u svijetu postoji bolji stručnjak za zviždače i njihovu ulogu u otkrivanju prevara i korupcije. U opsežnom intervjuu za Žurnal Kohn govori o opasnostima za zviždače, njihovom ogromnom značaju u otkrivanju korupcije i kako ih zaštititi i ohrabriti da istupe.

 

ŽURNAL: Možete li danas zamisliti otkrivanje velikog korupcijskog slučaja bez zviždača?
KOHN: Ne! Otkrivanje prevara i korupcije zahtjeva insajdera a to je dokazano ne samo historijskim primjerima nego i naučnim istraživanjima o tome kako se otkrivaju prevare u modernom društvu. Trebate radnika, uposlenika iznutra – to može biti sekretarica, bankar, vladin zvaničnik – ali trebate nekoga iznutra ko vidi kako se to radi i ima želju da to prijavi. To je najbitnije. Istraživanja o otkrivanjima prevara su pokazala da je insajder najvažniji izbor za otkrivanje prevara i korupcije.

DSC_1169Foto: ŽurnalŽURNAL: Može li se onda antikorupcijska kampanja u jednoj državi smatrati ozbiljnom bez podrške za zviždače?
KOHN: Ne, ne može. Dat ću vam primjer (Kohn pokazuje dio svoje prezentacije sa grafikonima). Udruženje ovlaštenih istraživača prevara je radilo istraživanje širom svijeta u kojem je učestvovalo oko 25.000 revizora o tome kako se otkrivaju prevare danas, bilo da postoji zaštita zviždača ili ne. U Europi velika većina informacija dolazi od dojava zviždača, oko 40 posto, a samo 1,3 posto otkrije policija. Možete vidjeti da kada policija istražuje slučaj bez dojave zviždača oko 99 posto slučajeva korupcije nikada neće biti otkriveno. A u ovom europskom slučaju zviždači uglavnom nisu zaštićeni. Sigurno i u Bosni i Hercegovini ljudi prijavljuju korupciju čak i ako nemaju zaštitu i rizikuju da ostanu bez posla. Ono što istraživanje pokazuje jeste da jednom kada ohrabrite zviždače ovi brojevi jednostavno “iskaču” iz skale.

ŽURNAL: U BiH načelno postoji želja da se bori protiv korupcije ali se ne nudi zaštita zviždačima…
KOHN: To neće uspjeti jer nauka o otkrivanju prevara zahtijeva izvore. Oni su dokazali da što je sofisticiranija šema, drugim riječima pranje novca ili korupcija u vladinim ugovorima, vama treba insajder. Niko izvana to neće moći otkriti bez izvora. Tako se to radi. U SAD-u je trebalo puno vremena ali je to jedini način da to ispravno uradite.

GRUBE OSVETE

ŽURNAL: U BiH ste da biste se sastali sa zvaničnicima i održite predavanje. Šta očekujete od tih sastanaka?
KOHN: Držao sam slična predavanja u Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj, radio sam sa antikorupcijskom grupom o Češkoj i sastajao se sa ljudima iz cijele Europe. Govorio sam o jasnim modelima ili efektivnim primjerima kako koristiti uposlenike i zaštititi ih i koliko su oni potrebni za otkrivanje prevara u svim europskim državama, uključujući BiH. To je generalno europski problem jer je sve novo. U SAD-u smo imali prvi zakon o zviždačima prije 150 godina. Tokom posljednjih 50 godina usvojili smo 30-40 različitih zakona o zviždačima. Uradili smo to jer oni funkcionišu. Usvojite jedan i kažete: ovo je pomoglo. Onda usvojite još jedan, pa još jedan… zakoni postaju jači i bolji i radili smo to dugo vremena.

ŽURNAL: Šta onda zviždači pioniri mogu očekivati u BiH?
KOHN: Bit će osveta! I to grubih osveta. Bez jakog zakonskog okvira da se zviždači ohrabre i zaštite, zviždači će biti otpuštani, stavljani na crne liste ili čak gore jer su oni prijetnja postojećim odnosima moćnika. Oni će pokušati ne samo da otpuste zviždača nego da to urade na takav način da preplaše uposlenike da ikada otkriju korupciju. To je najveći problem u svim zakonima o zviždačima i kulturama. Jer ako otpustite zviždača i uništite njihovu karijeru, svi su preplašeni. Sa druge strane, ako zviždači istupe i pobijede, sve se počinje mijenjati. A to sam vidio u SAD-u. Zastupao sam zviždače iz vladinog sektora, privatnog i svakog drugog od 1984. godine. Vidio sam da uspjeh jednog zviždača privlači 20 drugih i onda vidite stvarnu promjenu u institucijama.

Ako se zviždaču uništi život, desi se sasvim suprotno.

DSC_1153Foto: Žurnal

ŽURNAL: Kako onda napraviti taj zakonski okvir? Koji su dobri i loši primjeri?
KOHN: Trebate efektivan zakon: prvo, zviždač treba imati mogućnost da može ići na sud i da se njegov slučaj iskreno sasluša. Ako pobijedi mora imati značajnu odštetu. Moraju postojati jake sankcije i mogućnost odbrane zviždača. Također, mora postojati ured za zaštitu zviždača, možda pri agenciji za borbu protiv korupcije ili nekoj drugoj kojoj zviždač može otići i dobiti podršku. Ako taj ured ne radi svoj posao, oni i dalje moraju imati mogućnost da sami idu na sud. Ali trebaju institucionalnu podršku jer je veoma teško jednoj osobi da se bori protiv velike kompanije ili vladine institucije. Na kraju, moraju biti nagrađeni. To se pokazalo kao najefektivniji dio američkih zakona o zviždačima. Stvoren je mehanizam da ako neko istupi i otkrije prevaru, a to dovede do osuđivanja zvaničnika, da nešto od novčane kazne pripadne zviždaču. To je promijenilo dinamiku. Mora postojati način da se korupcija prijavi anonimno i povjerljivo ali pravo da se javno otkriju saznanja, novinarima ili sudu, tako da ljudi mogu da vide šta se dešava. Ako se to dešava na tajnim suđenjima onda nikada neće funkcionirati.

ŽURNAL: Kako onda razlikovati stvarnog i lažnog zviždača? Da li je bilo slučajeva lažnog istupanja?
KOHN: To je besmislica. Ne postoji takva stvar. Niko ne “zviždi” bez razlogfa. Morao bi biti lud. Zviždači su nepopularni, otpuštaju ih. U SAD-u postoji zakon kojim oni mogu biti kažnjeni ako su neozbiljni ali to se ne dešava gotovo nikad. Ako želite samo izmisliti stvari bolje se ne zovite zviždačem. Nećete imati puno prijatelja. Radite nešto drugo.

DSC_1162Foto: ŽurnalPravo pitanje za zviždače nije samo njihova zaštita nego to što velika većina radnika koja svjedoči prevarama i korupciji to nikada ne prijavi. U SAD-u je 98 – 99 posto slučajeva radnika koji svjedoče korupciji i nikada je ne prijave vlastima. A to se dešava gdje postoji snažna zakonska zaštita za zviždače. Oko 40 posto radnika ne prijavi prevaru nikome u SAD-u. Ako vide korupciju neće reći ni riječ! Većina svoja saznanja kažu šefu ili nekome u kompaniji. Njima šefovi uglavnom odgovaraju da šute i to je kraj.

U SAD-u samo četiri posto radnika kažu o prevari nekome van kompanije. Zapamtite da 40 posto ne kaže nikome, četiri posto se odnosi samo na one koji kažu. To znači da 98 posto ljudi nikada ne prijave korupciju vlastima. A četiri posto koji kažu nekome van kompanije to možda kažu advokatu, majci ili bilo kome van kompanije. Tako da je broj ljudi koji vlastima prijave korupciju vjerovatno jedan ili dva posto, i to kada imate dobar dan. Ono što je Kongres pokušavao, kada je ojačavao ove zakone – ako su radnici najvažniji pojedinačni izvor za prijavljivanje korupcije a velika većina radnika se boje da to urade, čak i sa zakonskom zaštitom – kako se možemo boriti protiv korupcije? Šta je rješenje? A ono postoji.

U SAD-u je 1987. godine donesen jedan zakon o zviždačima (False Claim Act) i te je godine odnos novca koji je vraćen uz pomoć zviždača u odnosu na onaj koji je prikupila država izgledao ovako – nula prema 89 miliona dolara! Drugim riječima, naši policajci, agencije i inspektori uspjeli su saznati za prevare, tužiti ljude i prikupiti taj iznos nazad. Tada je donesen zakon po kojem radnik koji prijavi korupciju ne može biti otpušten i još će dobiti nagradu za to, 10-20 posto od onoga što prijave. Poslije 20 godina zviždači su vratili 1,4 milijarde dolara! To je 75 posto novca otkrivenog u prevarama i vraćenog vlastima. Tokom vremena se taj iznos povećavao i u prošloj godini je iznosio oko pet milijardi dolara!

To samo dokazuje da ako želite da ljudi prijavljuju korupciju morate “pustiti sa uzice” taj nevjerovatni resurs radnika. Iza toga postoji nauka. Ne sjedite samo i govorite: radnici istupite! Tako nikada neće postići ništa. Susretao sam se sa zviždačima, čak i iz Europe, i riječi koje su koristili su: cesta ubija. Životinje samo pregaze na cesti. Zašto bih ja postao “životinja na cesti”? Bez garancija za bilo kakvu zaštitu. Vjerovatno ću izgubiti i posao ako ikada saznaju. Ako izgubim posao i niko ne želi da me zaposli, kako ću onda prehraniti svoju porodicu. Zašto bih riskirao? Zato trebate sistem nagrada. Zašto bi iko rizikovao? Postoje zaista hrabri ljudi ali su oni “mala manjina”.

Ako se zaista želite boriti protiv korupcije morate biti realni i koristiti nauku. Zaboravite svoje predrasude, pretpostavke i radite svoj posao. To je to!

ZVIŽDAČI I POSLOVNE TAJNE

ŽURNAL: Šta je sa ljudima koji žele biti zviždači ali su i oni uključeni u korupciju? Takav bi slučaj mogao biti u BiH – da su ljudi protiv svoje volje ili čak svjesno uključeni u korupciju ali žele o tome govoriti.
KOHN: To je apsolutni ključ u otkrivanju prevara. Sreo sam se sa mnogo vladinih zvaničnika i ovo je mišljenje preovladalo: postoji razlika u zakonu na tri nivoa korupcije. Prvi su učesnici i oni mogu potpuno zaštićeni po zakonu o zviždačima. Jer svi znaju da učesnici jesu najbolji zviždači. Kada kaznite učesnike ugasit ćete “zvižanje”. Naprimjer, ja sam građevinski radnik i sipam cement da izgradim školu i znam da koriste cement C kvalitete umjesto A, pa škola možda neće biti sigurna. Može se desiti zemljotres i djeca mogu umrijeti. Ali ja koristim taj cement i učesnik sam korupcije. Ako taj građevinski radnik ne može biti zvižač onda je “igra završena”. Trebate učesnike.

Sljedeći nivo su oni koji planiraju i potiču korupciju. Takvi možda neće dobiti zaštitu. Učesnici – da – oni koji planiraju – vjerovatno ne.

ŽURNAL: Šta se može uraditi kada imate zviždača ali nemate reakciju tužilaštva?
KOHN: Jedan od mojih prvih slučajeva iz ‘80-ih je bio slučaj jednog radnika iz nuklearne tvornice. Pravili su nuklearno naoružanje. Nije postojala nikakva zaštita zviždača uz mnogo objašnjenja – poput nacionalne sigurnosti. Taj je radnik postao zviždač i bio je u pravu. Nije imao zakonske zaštite. Zato smo sa slučajem upoznali medije a oni su ga stavili na naslovnu stranu i izazvali ministra na konferenciji za novinare. On je naredio da se taj zviždač zaštiti. Morali su ga vratiti na posao i isplatiti mu plate iako nije postojao zakon o zviždačima. To se desilo samo zbog pritiska javnosti i podške jednog malog broja kongresmena koji su tražili da se usvoji novi zakon. I usvojili su ga.

Pritisak javnosti kroz medije bi u BiH bio najvažniji mehanizam da se zaštite zviždači. Nevladine organizacije, mediji i nadati se nekoliko političara koji imaju viziju budućnosti je savez koji će biti potreban da se stvari pokrenu. Ne samo usvajanje zakona nego i dugotrajne mjere da bi zakon funkcionirao. Na kraju svega toga je radnik koji hrabro istupa. U SAD-u to nije došlo preko noći i nije bilo odmah prihvaćeno. Dobri primjeri tjeraju javnost da se promijeni. Ljudi vide primjere hrabrih zviždača i kažu da se to ne smije desiti, da moraju postojati zakoni da ih štite.

DSC_1147Foto: Žurnal

Imali smo slučaj uposlenika FBI-ja. On je bio zadužen za mjesto zločina prvih bombaških napada na Svjetski trgovinski centar 1993. godine. On je bio glavni stručnjak za eksplozive u FBI-ju. Odlučio je da želi biti zviždač. Mi smo pristali da ga zastupamo ali nam je iz ureda državnog tužioca rečeno da ako bilo kome kaže bilo što bit će kriv i ići će u zatvor. Radi se o nacionalnoj sigurnosti i nema čak ni pravo na advokata. Nakon dvije godine, dok je još radio za FBI, uz njihovu dozvolu, pojavio se uživo u Lary King Show i govorio o problemima u državnoj sigurnosti. To se desilo samo iz jednog razloga – mediji i javnost su insistirali na tome. Postigli smo nešto što mislim da je važno. Mediji mogu biti podijeljeni, podržavati jednu ili drugu stranku, ali na kraju moraju podržati zviždače jer je to dobar izvor vijesti i prodaje novine. Onda je predsjednik SAD-a morao potpisati deklaraciju kojom se agentima FBI-ja dozvoljava da budu zviždači. Sve to zbog pritiska javnosti.

ŽURNAL: Upravo je to bilo jedno od naših pitanja, kako riješiti problem kada je zviždaču ugovorom zabranjeno da iznosi poslovne tajne?
KOHN: Moj drugi najveći slučaj bio je u ‘90-im. Imali smo te probleme. Imali smo zviždača a on je potpisao ugovor da ništa ne smije govoriti. Došao nam je i tražio da mu pomognemo. Dobio je novac da potpiše taj ugovor i ne smije govoriti o sigurnosnim problemima koji mogu naštetiti ljudima. Kompanija sa kojom je potpisao ugovor je bila velika kompanija Halliburton Brown & Root, jedna od najmoćnijih međunarodnih korporacija u SAD-u. Dick Cheney je bio direktor HBR-a prije nego što je postao potpredsjednik. Ako se sjećate oni su imali sve ugovore u Iraku.

Ovaj je radnik potpisao ugovor a on je samo električar, niskopozicionirani radnik. Kada je prvi put predstavniku firme rekao da ne može živjeti sa tim on mu je rekao da će ga “pratiti do kraja zemlje i bit će uništen” ako otvori usta. Taj je slučaj došao do nas. Kopirali smo njegov ugovor, sazvali konferenciju za novinare i podijelili im ga. Jedan je zviždač imao hrabrosti da istupi i dobili smo taj slučaj. U njegovu je odbranu na kraju stao i Kongres i zakoni su promijenjeni.

Ponovo, ovaj se zviždač usudio govoriti i znao je da ako izgubi slučaj igra će biti završena. I opet su mediji, javnost i kongresmen koji je imao hrabrosti da istupi, odigrali glavnu ulogu.

ŽURNAL: Da li je ispravno da tužioci traže zviždača ili morate čekati da se on sam javi?
KOHN: Ako počnu da traže zviždače to će biti lov na vještice i svi će se preplašiti. Morate stvoriti ugled. Recimo, Vlada ima antikorupcijski ured i kaže dođite. I niko ne dođe. Odjednom se pojavi jedna osoba i sve oči u SAD-u su uprte u nju. Svi radnici krajičkom oka posmatraju šta će se desiti. Ako taj ured uradi svoj posao onda će ostali “provaliti” vrata tog ureda, navirat će. Ako ne uspiju to će biti prevara i niko se neće pojaviti. Vidio sam to.

U prvih deset godina našg najvažnijeg zakona o zviždačima, Falce Claim Act, odnos novca kojeg su vratili zviždači i vlasti je bio jednak. Pogledajte sada, zviždači doprinose sa 80 posto. I taj broj stalno raste. Sada u ladicama imaju hiljade slučajeva. Ja radim na tim slučajevima. Kada dođe zviždač sa slučajem od četiri miliona “zaboravimo” na to. Imamo slučajeve prevare od 100 miliona dolara. Imaju toliko slučajeva jer radnici vjeruju uredu i “marširaju” unutra. Doći će vrijeme kada će se ovaj broj početi smanjivati. Tada znate da ste napravili promjenu. Promijenili ste kulturu i institucionalni okvir, ali vjerujte mi, to može potrajati.

ŽURNAL: Koliko to može trajati u BiH?
DSC_1167Foto: ŽurnalKOHN: Ako usvoje dobar zakon i postave prave ljude možete vidjeti promjene u periodu od nekoliko godina, ili ranije. Trebate jak zanonski okvir i o tome ću razgovarati kada se budem susretao sa ljudima. Na osnovu američkih zakona došao sam do deset osnovnih principa sličnih onima koje je usvojio Transparency International. Razlika koju mi donosimo u ovu jednačinu jeste da sam ja advokat koji je radio na ovim slučajevima godinama. Vidio sam šta funkcionira vlastitim očima.

Sada zastupam ljude iz Europe jer mnogi naši zakoni sada štite ljude iz Europe ili širom svijeta. Vidio sam šta funkcionira a šta ne. Naučili smo toliko mnogo lekcija o tome šta ne funkcionira da vi u BiH možete imati koristi od toga i napraviti dobre zakone. Ali ako nemate podršku javnosti i imate slabe zakone onda će prevare biti profitabilne.

ŽURNAL: Šta mogući zviždači trebaju uraditi? Da li trebaju prikupiti što je moguće više informacije i dokaza ili je dovoljno da svjedoče? Kakav pristup trebaju imati advokati?
KOHN: Dokumentirajte, dokumentirajte, dokumentirajte! Zviždač je često sam nasuprot drugim svjedocima. Trebate dokumentaciju da biste bili vjerodostojni. Dio toga je stvaranje zakona, sigurne luke, gdje zviždač može uzeti informaciju i odnijeti je u ured bez da bude optužen za kršenje tajnosti ugovora ili državne tajne. Trebate dokumentaciju i to smo naučili iz svakog zviždačkog slučaja. Vidio sam slučajeve gdje kompanije dovedu 20 svjedoka protiv jednog zviždača i ako nemate prave dokaze ne možete pobijediti. Dokumentacija je najvažnija. Zato mnogi zviždači dugo skupljaju informacije.

SVE MORA BITI LIČNA ODLUKA

ŽURNAL: Da li je u redu poslati zviždača da prikuplja dokaze?
KOHN: Da. Mi to stalno radimo. Ozvučimo ga i pošaljemo ga u kompaniju. Ali ga morate zaštiti. Što se tiče advokata, zviždači trebaju snažnu zakonsku odbranu. A one mogu doći iz tri smjera. Prvi, ako postoji antikorupcijska agencija. Oni mogu obezbijediti direktnu podršku zviždačima.

Prema našim zakonima oni mogu na sudu predstavljati zviždača jer zviždači često nemaju novca za advokate. To je prva stvar. Druga su NVO. Oni su u SAD-u pravno pomagali zviždače prije nego što su zakoni i donijeti. Treće je stimuliranje i ohrabrivanje privatnih advokatskih komora da istupe i preuzmu slučaj. U svim našim zakonima stoji da ako zviždač pobijedi u slučaju vlada ili privatna kompanija plaćaju zviždačevog advokata po tržišnim cijenama, isto koliko bi velika kompanija platila advokata. Tako se komore ohrabruju da prihvate slučajeve.

Od početka je bilo jasno da bez pravne pomoći zviždači neminovno gube slučaj. Morate razmisliti o tome. Jedan radnik iz cijele firme ili birokratije – ta će firma ili birokratija htjeti uništiti tog radnika jer su poslovi ugroženi, reputacija je ugrožena i oni zarađuju novac. Zviždač ih može osramotiti. Može ih koštati političke karijere. Odnos snaga na početku je potpuno iskrivljen protiv zviždača. Zakoni nastoje taj odnos izbalansirati znajući da budućnost borbe protiv korupcije zavisi od stvaranja tog balansa.

ŽURNAL: Kada čujemo objašnjenje od vlasti da sistem zaštite zviždača košta puno novca, trebamo li im vjerovati?
KOHN: To je laž! OK, sada se smijemo, pustite nas da se smijemo. Pogodite šta se prvo desi kada novac od zviždača počne da dolazi? Počnu da se svađaju ko će ga dobiti. Ovo nije novac od poreza. Ovo je zarada koja dolazi od kazni. Ko će ga dobiti? Ovaj sistem je jako profitabilan. Ako agencija za borbu protiv korupcije natjera počinioce da plate kaznu, ona bi bila jako profitabilna. Tri milijarde koje smo skupili u 2010. godini je mala suma. Istraživanje o trendovima je pokazalo da je strah kompanija da će biti uhvaćene, što je dovelo do sklapanja ispravnih ugovora, spasilo bilion dolara!

U mnogim industrijama u SAD-u, jednom kada je zviždač otpušten i uništen, rekli su samo: neka se dobra vremena nastave. Ali ako zviždač pobijedi, druge kompanije to vide i ne žele završiti na isti način pa se mijenjaju. To je ključ. Ključ nije samo otkrivanje i prevencija, radi se o načinu na koji se posluje. Svaki vladin zvaničnik koji kaže da je sistem skup ustvari govori da želi zaraditi na korupciji. Govore vam da 99 posto korupcije nikada neće biti otkriveno. Govore vam da žele nastaviti korupciju jer njima i njihovim prijateljima ide prilično dobro.

ŽURNAL: Tvrdite da su zviždači najbolji način borbe protiv korupcije?
KOHN: Tako je. Način da se borite protiv korupcije je da prije svega naučite kako da je otkrijete. Bez otkrivanja ne možete se boriti jer ne vidite svog neprijatelja. Sjetite se da u Pravilima ratovanja, poznatog kineskog filozofa (Sun Tzu op.a.), obavještajni podaci su najvažniji. Morate imati podatke.

ŽURNAL: Kako onda u SAD-u trošite novac od otkrivanja prevara i korupcije?
KOHN: To je dobro pitanje. Jedan dio novca ide ministarstvu pravde ili tužilaštvima koji rade na ovim slučajevima. Ja sada zastupam ideju da se to stavi u zakon. Da budemo iskreni, ne želite imati dobar i agresivan ured tužioca, koji uradi dobar slučaj, a sljedeće godine mu smanje budžet. U SAD-u se sada “borimo” oko toga. Ono što je počelo sa ograničenim mogućnostima danas je jako moćan zakon o zviždačima koji upravlja većinom američke ekonomije. Jedini razlog zbog kojeg se to desilo jeste što on funkcionira.

ŽURNAL: Kada ste se susretali sa zvaničnicima iz regije, da li su oni bili spremni da usvoje ove zakone, kakva je bila njihova reakcija?
KOHN: Vidio sam skepticizam ali stvarno ne mogu tumačiti njihove reakcije jer ne znam kako da ih tumačim. Razumijem samo kranji rezultat – da li ćete implementirati dobre i snažne zakone ili ne. Tačka. Ako je odgovor ne onda vam to govori više od bilo kojeg govora ili propagande. Europa u cjelini puno zaostaje. To tek dolazi ovdje. Vijeće Europe to vidi i većina zemalja bi trebala imati zakone ali nema.

U konvenciji Vijeća Europe piše da mora postojati zakon o nadoknadi štete ali većina zemalja ne samo da nema taj član zakona nego uopšte nema zakon. Oni krše konvenciju i ako uopšte imaju mogućnost kompenzacije to nije dovoljno. Zašto biste rizikovali cijelu svoju karijeru za malo novca. Šutit ću i zadržati svoj posao. Iako to stoji u konvenciji, ne znam niti za jedan mehanizam u Europi koji ohrabruje zviždače. Teoretski, uradili su dobru stvar.

Sreo sam se sa organizacijom u Pragu koja ovo implementira i pitao sam ih da li otpušteni radnici mogu doći vama, njima jer Vijeće Europe kaže da mogu, i znate šta su mi rekli: pretrpani smo slučajevima i bavimo se samo onima u kojima je zviždač ubijen a njihove porodice traže novac i mi im damo neku simboličnu sumu. Nemojte dolaziti nama, nemamo resursa. U Europi je zaostatak veliki. Zato sam i došao da pomognem da se stvari pokrenu. U Europi vide problem ali nedostaje politička volja da se problem riješi.

Neki ljudi, pogotovo u Srbiji dok sam bio tamo, gledaju samo stvari koje su potrebne za ulazak u EU. Koje polje moramo prekrižiti da bismo rekli EU da imamo borbu protiv korupcije. Ako je “zviždanje” samo križanje polja onda je ono bezvrijedno. Pitanje ne treba biti koji mi minimum treba da se priključim EU. Pitanje treba biti kako da se borimo protiv korupcije u svojoj zemlji.

ŽURNAL: Da li ste ikada bili zaista zabrinuti za sigurnost zviždača i da li ste se možda osjećali odgovornim jer ste nekoga nagovorili da istupi i doveli ga u opasnost?
KOHN: Nikada nikoga nisam ohrabrivao da istupi. Nikada i neću. To mora biti lična odluka. Ja sam advokat i mi smo odlučili da ćemo raditi za zviždače i ako dođe samo po savjet u povjerenju. Kažemo mu kakvi su zakoni i mogućnosti i ako odu mi ne radimo ništa. Jer oni trebaju mjesto na koje mogu otići i gdje se osjećaju sigurno. Ako odluče da istupe onda postoje dvije vrlo važne stvari. Mogu li garantovati ovom zviždaču istinsku anonimnost? Da niko nikada ne sazna ko su oni. Tako da to nije samo tehničko ili zakonsko pravo na anonimnost, nego da li su zakoni i procedure takve da se za tu osobu nikada neće saznati. Sa druge strane, mogu li tog zviždača staviti na naslovnu stranu novina tako da sve što se desi tom zviždaču bude javno. To su dva načina: da budete potpuno anonimni ili sa što je moguće većim publicitetom.

(zurnal.info)

 

Izvor:

 

http://www.zurnal.info/home/index.php?option=com_content&view=article&id=12165:zvidai-su-najbolji-alat-protiv-korupcije-i-mogu-spasiti-milione-maraka&catid=45:interview&Itemid=31

5. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Suad Džindo u “Krivaji” iz Zavidovića !

KARIJERE
Nezaustavljivi Suad Džindo
Nelegalno sjedi u kancelariji direktora Krivaje i prima platu od 4.000 KM!
Vlada Federacije ne mari što se Suad Džindo i dalje predstavlja kao direktor Krivaje Zavidovići, iako od jula 2011. godine Krivajom upravlja stečajni upravnik!
AUTOR NERMINA ŠUNJ
UTORAK, 28 VELJAČA 2012 14:33

krivaja

Od trenutka kada je u državnom dijelu zavidovićke Krivaje proglašen stečaj, da budemo precizniji od jula 2011. godine, kada je upravljanje preduzećem preuzeo stečajni upravnik,Suad Džindo više nije mogao biti vršilac dužnosti generalnog direktora! Iako stečajna uprava isključuje dotadašnju upravu, Džindo se i danas predstavlja kao direktor preduzeća i cijelo vrijeme prima menadžersku platu.

JA SAM DIREKTOR!

– Ne isključuje to jedno drugo. Gdje to piše? Ja sam bio vršilac dužnosti do postavljanja stečajnog upravnika, a kada je on došao, on praktično rukovodi, izdaje rješenja. Međutim, ja sam i dalje rukovodilac. Rukovodilac proizvodnje, eto ako hoćete nazovite me i rukovodilac proizvodnje, kaže Džindo za Žurnal

Na opasku, da bi o bilo kakvom raspoređivanju na neku funkciju valjda trebao imati rješenje o imenovanju, Džindo kaže da za tako nešto uopće nema potrebe.

dzindo1Suad Džindo- Ja sam, praktično, i sada vršilac dužnosti generalnog direktora.

Pričao nam je i o sastanku povjerilaca koji nikako da se dogodi. Međutim, malo je zamijenio teze. Jer po Zakonu o stečajnom postupku, tek nakon što se sastanu povjerioci, odnosno nakon izvještajno-ispitnog ročišta, i to zavisno od odluke hoće li u Krivaji biti nastavljena proizvodnja ili ne, moguće je donijeti odluku o zadržavanju određenih kadrova. Pa bi tek tada Džindo, eventualno, mogao dobiti rješenje o imenovanju na određeno radno mjesto. Sastanak, međutim, ni više od osam mjeseci nakon proglašenja stečaja nije održan.

Ipak, Suad Džindo još uvijek sjedi u svojoj kancelariji u “vili”, kako radnici Krivaje zovu zgradu gdje je smještena uprava. Prima platu, maksimalnu, zakonom propisanu.

– Moja plata je po Odluci Vlade FBiH 4,9 prosječnih plata isplaćenih u Federaciji u posljednja tri mjeseca, kaže nam Džindo.

Da budemo precizniji, riječ je o oko 4.000 KM!

Koliko je ukupno Džindo naplatio za proteklih osam mjeseci, nije teško izračunati.

KO ĆE ODGOVARATI ZA NEZAKONITOSTI?

Važno je reći i to da nam je sekretarica u uredu direktora Krivaje, prije nego ćemo razgovarati s Džindom, kazala da direktor redovno dolazi na posao. A na posao dolazi i Muharem Hozić, stečajni upravnik u Krivaji. Za Žurnal najprije kaže:

– Nije on (Suad Džindo op.a.) direktor ali ima daljnji angažman. Što se tiče ostalog ne mogu vam dati druge detalje…

Nismo tražili nikakve “druge detalje”, samo odgovor na konkretno pitanje: kako je moguće da je Džindo i dalje vršilac dužnosti direktora Krivaje?

– Znate, u pitanju je samo pravna terminologija…On je koordinator za proizvodnju, komercijalu…, kaže Hozić.

Na pitanje ko ga je ovlastio da obavlja te poslove, da li je on donio to rješenje, za Hozić Žurnal kratko kaže:

– Da, ali ja ću to tek riješiti nakon Odbora povjerilaca.

I kao i u razgovoru s Džindom, “vrtimo se u krug”. Jer, odluku o Džindinom novom angažmanu Hozić nije ni mogao donijeti prije nego se povjerioci izjasne o svom viđenju budućnosti Krivaje. Kaže da će Odbor povjerilaca zasjedati za osam dana.

Inače je mnogo praznina u Hozićevom odgovoru ali zato nije izostalo već standardno pitanje koje sagovornici upućuju Žurnalovim novinarima: a zašto je to vama sad tema za tekst?!

Jedno je sigurno, Suad Džindo je još uvijek direktor Krivaje. Možda će sve biti jasnije kad nam pristigne i odgovor ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Erdala Trhulja, i kad nam odgovori na pitanje kako je uopće moguće da se ovako nešto događa? Da li će i ko će snositi odgovornost? I na koncu, zašto ne odgovori hoće li Džindo vratiti u budžet više od 35.000 maraka za plate koje je nezakonito primao više od osam mjeseci?

(zurnal.info)

 

Izvor:

 

http://www.zurnal.info/home/index.php?option=com_content&view=article&id=12084:nelegalno-na-elu-krivaje-i-prima-platu-4000-km&catid=18:istraga&Itemid=27

 

5. Marta 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši