ANTI-KRIMINAL

Savez komunista Bosne i Hercegovine – prvomajska poruka !

PRVOMAJSKA PORUKA GENERALNOG SEKRETARA SK BIH

Written by Administrator
Monday, 30 April 2012 18:58
Radnicima, seljacima, nezaposlenima, intelektualcima, omladini,… svim ugnjetenim građanima Bosne i Hercegovine


Drugarice i drugovi,
krajnje je vrijeme da se za 1. Maj, kao i svaki naredni dan organizovano borimo protiv kapitalizma, protiv političko-tajkunskih okupatora. Dosta je više priče o ukidanju RS ili o unitarizaciji BiH, krajnje je vrijeme da svi zajedno krenemo u borbu protiv sistema koji nas je doveo ovdje gdje danas jesmo! Neće se kapitalističke i nacionalističke stranke izboriti za radnike, nego za srodne tajkunske elite i multinacionalne kompanije! Neće nas spasiti nikakvo čudo, već se sami moramo izboriti za državu koja će pripadati narodu, za SOCIJALIZAM! Naši drugovi komunisti i radnici u Grčkoj, Portugalu, Španiji i drugim zemljama se već organizovano bore, a domaće političke elite nas i dalje vode putem evroatlantskih integracija, obećavajući nam bolji život, isti onaj koji su obećavali i početkom devedesetih godina kada su zauzeli pozicije, zaratili i oteli narodna preduzeća, upropastili, opljačkali a zadužili i naredne generacije! U našim parlamentima ne postoji opozicija, svi će oni zadržati kapitalizam i nastaviti pljačkati narod! Nema dobrog i humanog kapitalizma, ne može se popraviti već se mora zamijeniti socijalizmom ili nas neće biti! Njihov politički cirkus praznih rasprava i obećanja, predizbornih laži mora prestati! Radnik mora preuzeti fabrike! Obećana privatizacija kao spas za preduzeća je bila čista laž! Gazde tlače radnike, ne plaćaju, otpuštaju jer su u sprezi s vlastima, s državom! Poljoprivrednici ne mogu prodati proizvode jer se uvozi otpad sa Zapada i zato jer ni radnici nemaju novca da kupuju; Za omladinu je obrazovanje skupo, a zapošljavaju se samo djeca tajkuna! Tako će i dalje raditi, sve dok im ne stanemo u kraj! Moramo se organizovati i boriti! Savez komunista Bosne i Hercegovine je Vaša Partija, Partija svih obespravljenih ljudi!

Izvor:

http://skbih.org/

Padaj silo i nepravdo,
Narod ti je sudit zvan.
Bjež'te od nas noćne tmine,
Svanuo je i naš dan.
Pravo naše ugrabljeno,
Amo natrag dajte nam!
Ne date li ne molimo,
Uzet će ga narod sam.
Gradove smo vam podigli,
I palače gradili.
Oduvijek smo roblje bili,
I za vas smo radili.
Nevolja će biti vela,
Po palači tvrdimi,
Kad vidite da sa sela,
s mašklinima gremo mi.
Nastati će novo doba,
Matija Ivaniću.
Ustati ćeš ti iz groba,
S tobom u boj poći ću!
Zastava će nova viti,
Iznad naših glava tad.
Radnik seljak jedno biti,
Isti im je trud i rad!

Ustajte prezreni na svijetu
Svi sužnji koje mori glad!
To razum grmi u svom gnjevu
Kraj u ognju bukti sad
Prošlost svu zbrišimo za svagda
Ustaj , roblje , diže se
Sav svijet iz temelja se mijenja
Svoj bijedi sutra bit će kraj!
|: To će biti posljednji i
Odlučni teški boj,
Internacionala
Nek bude ljudski rod! 😐

Od silnih nama nema dara
Krvnici su nam car i bog!
Tko trudom sve na svijetu stvara
Sam nek zgazi vraga svog.
Da nas zlotvor taj više ne davi,
I misao da ne guši mrak,
Raspirimo oganj u čas pravi,
I naš nek kuje čekić jak.
|: To će biti posljednji i
Odlučni teški boj,
Internacionala
Nek bude ljudski rod! 😐

Naš zakon vlasnika sad štiti,
u ruci silnih krvav mač,
Pod njime sirotinja pišti,
On joj stvara bijedu i plač.
Svi mi bjesmo dosad bespravni,
Jednakost nek je sad za nas,
U pravu postanimo ravni,
I sebi samo dajmo vlast!
|: To će biti posljednji i
Odlučni teški boj,
Internacionala
Nek bude ljudski rod! 😐

U bijesu svome sav je ružan
Taj kralja novca gnusni soj,
A svima dužan i predužan,
Pljačka nam on trud i znoj!
Što naš rad nam stvori i osnaži
Otmicom tuđ je zalogaj!
Al narod od njeg sada traži
Da vrati krvav zajam taj!
|: To će biti posljednji i
Odlučni teški boj,
Internacionala
Nek bude ljudski rod! 😐

Nas varkom lagali su silni,
Nek mir je nama, njima boj!
A vojska, saveznik obilni,
Bit će s nama uz svoga svoj.
Osvajački tko u rat poziva
Da narod drugom bude rob,
Nek znade: naša puška živa
I njemu sprema crni grob!
|: To će biti posljednji i
Odlučni teški boj,
Internacionala
Nek bude ljudski rod! 😐

Svud radnik i seljak se budi,
Visoko nose crven stijeg,
A širom zemlje radni ljudi
Silnika će nagnat’ u bijeg.
Što nam krv su vjekovima pile
Tih crnih ptica skrš'mo let!
Kad s lica zemlje sve iščile,
Pod suncem nek zablista svijet!
|: To će biti posljednji i
Odlučni teški boj,
Internacionala
Nek bude ljudski rod! 😐

Ustajte, prezrani na svijetu,
Svi sužnji koje mori glad!
To razum grmi u svom gnjevu,
Kraj u ognju bukti sad!
Prošlost svu zbrišimo za svagda,
Ustaj, roblje, diži se!
Sav svijet iz temelja se mijenja
Mi nismo ništa, bit ćemo sve!
|:To će biti posljednji
I odlučni teški boj.
Sa Internacionalom
Slobodu zemlji svoj!:|

30. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Licimjerstvo politike u borbi protiv kriminala i korupcije

Na marginama prošlonedjeljne sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine tokom koje je, na guranje, usvojen Nacrt budžeta državnih institucija za ovu godinu, odvijao se zanimljiv i poučan dijalog između ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije i Sadika Ahmetovića, državnog ministra sigurnosti. Nakon što se Ahmetović požalio da iz budžeta nije izdvojeno dovoljno novca za sigurnosno-obavještajne aktivnosti, koje se službeno zovu “posebne istražne radnje”, Lagumdžija ga je, navodno, upitao koliko su državu koštale “posebne istražne radnje” koje su prije tri godine provođene nad njim i njegovim stranačkim jaranima u operaciji “Reket”?

 

________piše: Senad Avdić l Slobodna Bosna

Naposljetku je ispalo, barem u ovoj pokusnoj etapi usvajanja budžeta, a bit će još tu ozbiljnoga posla dok se ta stvar ne ozakoni, da je budžetsko honoriranje ovih sofisticiranih (pred)krivičnih radnji, koje mogu biti u nadležnosti Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) spriječeno iz potpuno privatnih frustracija i otvorenih resentimana, moguće i strahova, jednog državnog ministra.

Izvinjavam se, dvojice; i ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić (Naibu Zlatko) bio je u istom paketu sa stranačkim šefom, i on se nakostriješi, hladan ga znoj oblije, na svaki spomen “posebnih istražnih radnji”.

Za neupućene, “posebne istražne radnje” predstavljaju skup policijsko-obavještajnih mjera bez kojih se, sasvim sigurno, primjerice, nikada u Hrvatskoj ne bi moglo stati u kraj nezajažljivom, beskrupuloznom, svirepo bezdušnom kleptokrati Ivi Sanaderu.

Nakon jednog od brojnih suđenja, a vode se tri paralelna sudska procesa protiv bivšeg hrvatskog suverena, Sanaderov glasnogovornik Ratko Maček,također optužen kao suizvršilac u pljački, jadao se prijateljima zbog povrede elementarne privatnosti bivšeg šefa, a sada kolege iz prvih sudskih klupa.

“Možete misliti da je USKOK pratio i dokumentirao doslovce sve Sanaderove telefonske razgovore i kontakte, kafanske susrete, kreditne kartice njegove supruge, troškove njegove kćerke tijekom studiranja u Americi? Nečuveno!…”

Kako može biti “nečuveno” ako su USKOK-ovi istražitelji razgovijetno čuli sve što je Sanader govorio tamo gdje se najmanje nadao, čak i na najintimnijim, pažljivo selektiranim kafanskim razgovorima sa “strateškim partnerima” iz INA-MOL-a?!

Federalni premijer Nermin Nikšić prije dvadesetak dana, da li iz dokoličarske nemoći, ili zato što nije dorastao da se ičim ozbiljno pozabavi, bubnuo je ničim izazvan kako je Bosni i Hercegovini prijeko potreban “neki njen USKOK”, koji bi se, za početak, bavio oduzimanjem nelegalno stečene imovine.

Pri tom, ako sam dobro shvatio ono što premijer nije rekao niti artikulirao, što iz nemoći što zbog nekompetentnosti, taj bi naš domaći USKOK imao manje-više federalni okvir, ili, kako je to sada trendi reći, “format”. To bi, pokušavam rastjerati maglu iz Nikšićevih neprohodnih “opservacija”, bila neka nadinstitucija, nadređena tužilaštvima, policiji, obavještajnoj zajednici.

Ne znam da li je neko obavijestio federalnog premijera (jer kako bi drugačije Nikšić to individualno mogao iščeprkati) da takav (entitetski) projekat već 7-8 godina postoji u prijateljskom, bratskom entitetu Republika Srpska.

Zove se Specijalno tužilaštvo za organizirani kriminal i tijekom svoje dugogodišnje prakse taj je tužiteljski organ uspio dokazati dvije bitne unaprijed zadate hipoteze: Prvu, da Milorad Dodik nije kriminalac i, drugu, da je leglo, stjecište kriminala u Republici Srpskoj okupljeno oko opozicionih stranaka, nevladinog sektora, domaćih izdajnika, u svakom slučaju.

I tu pravosudnu instituciju, kao i niz sličnih “poluga države” Republika Srpska je formirala po urneku iz Srbije. U Srbiji je to Specijalno tužilaštvo krenulo u odlučni i odsudni boj protiv organiziranog kriminala, pa i postiglo stanovite, okom vidljive, opipljive rezultate.

Međutim, svi su uspjesi relativizirani nedavnom dobronamjernom sugestijom, preporukom srpskim vlastima iz Brisela u kojoj se Vladi Borisa Tadića preporučuje da preispita 25 sumnjivih privatizacija velikih firmi u Srbiji.

Samo dvije od tih 25 privatizacija su se obavile u vrijeme ove vlade, sve druge su se desile u vrijeme Vlade Vojislava Koštunice”, slavodobitno ovih dana po predizbornim vašarima poentira predsjednik Boris Tadić. Smetnuo je s uma Tadić da se pravni suverenitet ne potvrđuje i “overava” tako što Tadiću, kao predsjedniku države, Europska unija taksativno pobroji sumnjive, nezakonite, pljačkaške privatizacije nacionalnih resursa, nego se vjerodostojnost vlasti testira i legitimira aktivnostima lokalnih specijalnih tužilačkih ekspedicija…

Nije važna, i ne treba biti bitna bitka Bosne i Hercegovine za bilo kakav status u obitelji normalnih, europskih država, sve dok se ne poravnaju stanovita neusuglašena pitanja.

Najvažnija, nepremostiva zapreka na tom putu jeste kriminal, odnosno nepostojanje volje i namjere da se toj pošasti stane u kraj. Prije tačno deset godina, prema “svim korisnicima” otišla je informacija iz Agencije za istragu i zaštitu (AID) u kojoj je 14 istragom zahvaćenih optuženo za “udruživanje radi počinjenja krivičnog djela” (tada, doduše, po važećem Kaznenom zakonu nije postojao institut “zločinačke organizacije”). Mogu iz glave prizvati sva imena koja su tretirana u toj jezivoj ratno-profiterskoj družini – Edhem Bičakčić, Mustafa ef. Cerić, Hasan Čengić, Bakir Izetbegović, Bakir Alispahić, Fatih Al Hasanein, Alija Delimustafić…

Sva nadležna tužiteljstva, Kantonalno (šef je tad lohotni ambiciozni kantonalni tužitelj Mustafa Bisić) pa i kompromiserski njegov kolega, državni tužitelj Marinko Jurčević, svako iz svojih razloga, ovu je kaznenu prijavu skrivao i kiselio po sudskim ladicama. Pokušavalo se, sistemski, cijeli taj slučaj gurnuti u “zastaru”, ali pošto se tu našlo djela (recimo ubistvo Juke Prazine) koje ne zastarijevaju, nije se uspjelo. Ali dobro, taj predmet, živ živahan, na koncu je završio u Federalnom tužiteljstvu, gdje ga mazi i tetoši glavni federalni tužitelj Zdravko Knežević…

Formalno i suštinski, pravosudne vlasti u Bosni i Hercegovini raspolažu svim zakonskim i iz njih izvedenim podzakonskim aktima. Osiguran im je respektabilan kapacitet neovisnosti od bilo kakvih utjecaja, političkih, tajkunskih, mafijaških, pritisaka, ultimatuma, ucjena. Pravni okvir je bespredmetno i neproduktivno izmišljati i uvoditi u u već kako-tako uspostavljen model, evropski standardiziran i nadziran strogim okom međunarodnih monitora, plaćenih birokratskih dosadnjakovića, međunarodnih eksperata- besposličara sa impresivnim CV-om.

Nema, to hoću reći, nikakve potrebe da se formiraju nova tijela, agencije, odjeli za borbu protiv organiziranog kriminala; barem do trenutka dok postojeće etablirane parazitske pravosudne institucije, kantonalne, federalne, državne, ne podnesu “završni račun”.

 

Izvor:

http://poskok.info/wp/?p=3989

 

29. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Korupcija: U BiH se ne isplati biti „zviždač“

Uzbunjivači ili zviždači (eng. Whistleblowers) su osobe koje ukazuju na potencijalno nezakonite i koruptivne radnje. Naziv je novina u nas ali suština je poznata desetinama godina. U pitanju su individue koje pokušavaju da se bore protiv nelegalnih radnji, na način da dojavljuju nadležnim organima informacije i podatke koji se mogu iskoristiti kako bi se razotkrile malverzacije.
I dok u teoriji postoji čitav niz radova na ovu temu, gdje se, procjenjuje značaj uzbunjivača na sveopšti ekonomsko-pravno-politički poredak, proučavaju pojedinačni slučajevi i analizira njihova aktivnost, u domaćoj teoriji i praksi ova problematika je u svom začetku.

Zviždači mogu da budu interni, i eksterni. Interni zviždači su oni koji se nalaze unutar neke organizacije, institucije, privrednog društva, na način da su, najčešće, stalni uposlenici. Oni primjećuju nezakonite i/ili koruptivne radnje, i ukazuju na njih, najčešće prvo interno (dojavom svom pretpostavljenom unutar predmetne organizacije), a onda i eksterno (dojavom nadležnim – istražnim i sudskim organima). Eksterni zviždači su uzbunjivači koji se ne nalaze, nužno, u ugovornom, radnom ili pravnom odnosu trećeg tipa, u vezi sa organizacijom/institucijom/privrednim društvom u kome primjećuju nelegalne i koruptivne radnje. Njihov motiv za uzbunjivanje, mogu biti, moralne i etičke vrijednosti i borba za iste, te promocija svoje ličnosti.

Pretpostavke za uspješnost u uzbunjivanju jesu postojanje zakonske zaštite uzbunjivača, te pravni sistem koji uspješno funkcioniše. Budući da se postojanje i aktivnost uzbunjivača, u razvijenim društvima percipira kao izuzetno bitan segment koji djeluje kao korektiv društva, a imajući u vidu mnoge opasnosti po same ličnosti uzbunjivača, njihov status, djelovanje i aktivnosti su predmet zakonskog regulisanja, još od 19. vijeka. Prvi zakon o zaštiti uzbunjivača je tako donesen u SAD, još tokom građanskog rata, a otada je generalno prisutan u zapadnim demokratijama. Druga pretpostavka je postojanje funkcionalnog pravnog sistema (naročito po pitanjima zaštite svjedoka te efikasnosti u vršenju sudskih procesa).

Nelegalne aktivnosti i korupcija su najčešće u sljedećim oblastima:

– zdravstvo,
– školstvo,
– rad javnih i privatnih privrednih društava,
– državna služba,
– pravosuđe,
– finansiranje političkih stranaka,
– javne nabavke,
– carinski organi,
– poreski organi.

Prema tome, najveći broj slučajeva uzbunjivanja (bilo internih, bilo eksternih), se javlja u ovim oblastima.
Bitno je napomenuti da se korupcija i nezakonite radnje mogu kvantifikovati, odnosno izmjeriti. Ove radnje mogu uticati na:

– smanjenje BDP,
– nivo investicija,
– stopu zaposlenosti,
– stopu javne potrošnje,
– vrijeme potrebno da se obavi neka bitna pravna radnja (registrovanje preduzeća, dobijanje građevinske dozvole, npr.).

Pored čisto ekonomskih parametara, postoje i međunarodne studije i ekonomsko-socijalni pokazatelji koji pokazuju generalno stanje u ekonomiji, koji se tiču između ostalog i korupcije. To su:

– International Country Risk Guide,
– Transparency International Corruption Index,
– IFC/World bank Doing business,
– WEF Global competitiveness index.

 

Rizici po zviždače

Zviždači mogu biti izloženi pritiscima na radnom mjestu, koji se kreću od mobinga, potcijenjenog položaja (u vidu neadekvatnih novčanih primanja i urađenog obima posla u poređenju sa ekvivalentnim radnicima) te prijetnje otkazom sa radnog mjesta. Postoje i veći rizici po uzbunjivače, a oni se tiču direktnih ili indirektnih prijetnji koje su usmjerene na ugrožavanje života uzbunjivača i njemu bliskih osoba.

 

Zloupotreba uzbunjivanja
Uzbunjivanje se može iskoristiti i za nelegitimne radnje. Tako, nemoralni i lažni uzbunjivač može da, navodnim uzbunjivanjem (koje je redovno neargumentovano) načini štetu trećem licu ili instituciji/organizaciji/privrednom društvu na način da ukazuje na izmišljene ili netačne aktivnosti. U tom smislu, zakonodavstvo mora da preduprijedi i ovakve slučajeve (obično karakterisane kao krivična djela, u našem zakonodavstvu definisana članom 364. Krivičnog zakona RS).

 

Zakonska regulativa u BiH
BiH je potpisivač Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, te Građanske konvencije o korupciji Savjeta Evrope. U BiH ne postoji zakon koji bi se implicitno bavio pitanjima zaštite uzbunjivača, već tu materiju (na sporedan i nedovoljan način) definiše veći broj zakonskih akata. Tako, Zakon o privrednim društvima RS u članu 38. definiše poslovnu tajnu, te u stavu 2. navedenog člana ostavlja mogućnost da se informacija objavi ako ima za cilj zaštitu javnog interesa, uključujući i informaciju o potencijalnim koruptivnim radnjama. Sličnu mogućnost predviđa i čl. 173. stav 2. Krivičnog zakona RS, koji takođe priznaje supremaciju opšteg interesa nad poslovnom tajnom, odnosno čl. 355. stav 5, kada je u pitanju službena tajna. Međutim, Zakon o radu RS se uopšte ne bavi pitanjima uzbunjivanja, niti zaštite uzbunjivača, već, naprotiv, u čl. 98. stav 2. tačka 4. definiše da otkrivanje poslovne ili službene tajne predstavlja težu povredu radnih obaveza, prema kojoj poslodavac može jednostrano da otkaže radni odnos.
Zakonom o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije je predviđeno, između ostalog, formiranje Agencije za borbu protiv korupcije. Agencija je formirana, imenovan je direktor i njegovi zamjenici, ali još nije operativna (do 30.6.2011. godine, navedena Agencija je utrošila 61.000 KM, a da nije zaposlen nijedan radnik, te da su radnici angažovani po ugovoru, plaćani, bez ijednog konkretnog rezultata). BiH je bila obavezna da formira Agenciju za borbu protiv korupcije, budući da je to obaveza preuzeta iz evropskog partnerstva i Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Pomenuti Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciji borbe protiv korupcije u članu 7. stav d. propisuje ‘zaštitu prijavljivača korupcije’.
Druga zakonska akta koja se, u nekom vidu, bave ovom problematikom su: Zakon o slobodi pristupu informacijama RS/BiH, Izborni zakon BiH, Zakon o sukobu interesa (u organima vlasti) RS/BiH, Zakon o finansiranju političkih partija, Zakon o sprečavanju pranja novca, Zakon o državnoj službi BiH, Zakon o državnim službenicima RS, Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka, Zakon o reviziji u javnom sektoru RS, Zakon o reviziji institucija BiH.

 

Poznati zviždači

Svakako najpoznatiji, na našim prostorima, je primjer Milana Vukelića, dugogodišnjeg radnika Zavoda za izgradnju Banja Luka. Milan Vukelić je godinama ukazivao na koruptivne radnje kako u instituciji u kojoj je radio, tako i o milionskim pronevjerama u budžetu Grada Banja Luka. Institucije Republike Srpske (MUP i pravosuđe) mu nisu pružile adekvatnu zaštitu. Ubijen je, na naročito svirep način, 6.11.2007. godine, eksplozivnom napravom. Ubice su i danas na slobodi.
U regionu, naročito su poznati slučajevi Gorana Miloševića (Putevi Srbije), dr. Bojana Bokorov (Institut onkologije Vojvodine), dr. Borko Josifovski (Gradski zavod za hitnu pomoć Beograd), Ankica Lepej (Zagrebačka banka), Vesna Balenović (INA), Ivo Pukanić (Nacional).

 

Bez države sve uzalud

Protiv korupcije se bori država. Nikakvo uzbunjivanje neće biti uspješno, ukoliko država, odnosno, zakonodavna, izvršna i sudska vlast nemaju odlučnu namjeru da se obračunaju sa korupcijom i njenim izvršiocima. Ukoliko država ne želi da se bori protiv korupcije, neće u tome pomoći nikakva druga aktivnost – ni nevladin sektor, ni udruženja građana, niti međunarodna zajednica. To je zato što – korupcija ne postoji bez institucija države. Zašto bi se onda, državni funkcioneri, koji, između ostalog, čine institucije države, borili sami protiv sebe? Zašto bi sprovodili bilo kakve reforme? Jedan od odgovora može biti, da bi ostali na vlasti. Međutim, ako ta borba protiv korupcije može da ugrozi i njih same, onda će oni nastojati da održe status kvo – što duže. Međutim, ako birači smatraju da korupcija ugrožava njihovo blagostanje, onda će glasati za onu opciju kojoj će borba protiv korupcije biti prioritet. Sama percepcija birača o pitanju korupcije, međutim, pod direktnim je uticajem medija. Ukoliko su mediji pod kontrolom onih koji vrše koruptivne radnje, onda će informacije o korupciji biti vrlo ograničene. Jedan od najvažnijih faktora u poticanju borbe protiv korupcije, jeste pritisak javnosti na državne organe. Uzbunjivači, kao pojedinačni slučajevi, time služe kao svjetli primjer, i ohrabruju ostale da ili uzmu aktivnu ulogu u vidu uzbunjivanja, ili pasivniju, u vidu pritiska na državne institucije (u pogledu informisanja, objelodanjivanja i postupanja protiv koruptivnih činioca).

 

Autor: Siniša Božić, ekonomista

 

Izvor:

http://www.capital.ba/korupcija-u-bih-se-ne-isplati-biti-%E2%80%9Ezvizdac%E2%80%9C/ž

 

 

27. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Uzbunjivač protiv korupcije Irina Lovrić u emisji “Odgovorite ljudima” na FTV

uzbunjivači na FTV

 

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/23876/odgovorite-ljudima-26042012

27. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine (imovine stečene kriminalom) !

Nacrt federalnog zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i prekršajem prihvaćen je većinom glasova na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Dogovoreno je da se tekst uputi u dvomjesečnu javnu raspravu, prioritetno stručnoj javnosti, te da Vlada, kao predlagač, ima u vidu primjedbe i sugestije iz te rasprave u daljnoj fazi usvajanja.

Zakon je najavljen kao mehanizam pravosuđu za efikasniju borbu protiv organiziranog kriminala, posebno u segmentu oduzimanja protivzakonito stečene imovine.

– Niko ne može zadržati nezakonito stečenu korist, rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić, objašnjavajući osnovni smisao teksta poslanicima i pozivajući ih da prihvate ovaj zakon.

Niko od poslaničkih klubova stranaka koje participiraju u Federalnom parlamentu nije se usprotivio osnovnoj ideji, ali su neki iz opozicionih redova imali primjedbe da se tekst u nekim segmentima kosi s postojećim federalnim krivičnim zakonodavstvom pa i sa stručnim pravnim odrednicama.

Premijer je, pak, zamolio da oni koji zamjeraju ne baziraju primjedbe na činjenici da su u izradi teksta učestvovali mladi ljudi, eksperti, kako je dodao.

Zakon je baziran na načelu “nulte tolerancije” i primjenjivat će se za sva krivična djela propisana krivičnim zakonodavstvom, s akcentom na organizirani, privredni kriminal, korupciju i trgovinu narkoticima, naveo je predlagač. Predviđa osnivanje federalne agencije koja bi trebalo da upravlja nelegalno stečenom imovinom, oduzetom na osnovu sudske presude.

(Fena)

Izvor:

http://www.source.ba/clanak/235803189891/vijesti/Podr%C5%BEan%20Zakon%20o%20oduzimanju%20nelegalno%20ste%C4%8Dene%20imovine/?v=16

Nitko ne može zadržati nelegalno stečenu imovinu, osnovna je poruka iz današnjeg obraćanja premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića koji je poslanicima u Federalnom parlamentu rezimirao odredbe Vladinog nacrta federalnog zakona o oduzimanju nelegalno stečene koristi.

Nacrt tog zakonskog teksta je na dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma koja je u tijeku u Sarajevu. Nakon rasprave, očekuje se izjašnjavanje poslanika o njemu. Prvi je iz seta zakona kojim Vlada FBiH namjerava stvoriti pravni ambijent u Federaciji za efikasniju borbu protiv kriminala i korupcije, rekao je premijer Nikšić.

“Građani očekuju od nas pravedno društvo, a ništa od toga nije moguće bez sankcioniranja onih koji su imovinsku korist pribavili protupravno. Svaka država mora se tome suprotstaviti, a najbolji način borbe je oduzimanje i vraćanje u legalne tokove protuopravno stečene imovine. Tu borbu mogu voditi isključivo pravosudne i policijske snage, a mi im moramo osigurati pravni ambijent i ovaj zakon je jedan od ključnih u tom smjeru.

Predložit ćemo i zakon o uspostavi posebnog odjeljenja Tužiteljstva za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i zakon o zaštiti onih koji prijave krivično djelo”, riječi su premijera Nikšića. On je predloženim zakonom najavio formiranje federalne agencije koja treba da upravlja privremeno ili trajno oduzetom imovinom stečenom počinjenjem krivičnog djela ili prekršaja.

Također je kazao da o oduzimanju nelegalno stečene imovine treba isključivo da odlučuje sud, te je isključio ikakav uticaj politike na postupak oduzimanja, privremenog ili trajnog.

Premijer je uvjeren da pravosuđe u Federaciji može zadati ozbiljan udarac organiziranom kriminalu kada mu predloženi zakon bude jedan od mehanizama za to te, poput pravosuđa Hrvatske i Srbije, donositi odluke o oduzimanju milijunski vrijedne, a nelegalno stečene koristi.

Prema obrazloženju koje je poslanicima dao federalni ministar pravde Zoran Mikulić, Nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i prekršajem u FBiH predviđeno je oduzimanje imovinske koristi pribavljena najtežim oblicima krivičnih djela gospodarskog i organiziranog kriminala, te korupcije, zloupotrebom opojnih droga i drugih teških krivičnih djela iz kojih proističe nezakonita imovinska korist.

Nacrt predviđa proširenje i na imovinsku korist pribavljenju prekršajima jer, kako smatra predlagač, i prekršajna delikvencija u nekim slučajevima rezultira sticanjem imovinske koristi koju također treba oduzimati. Nacrt uređuje i upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinskom koristi pa je predviđeno osnivanje federalne agencije za upravljanje, sa sjedištem u Sarajevu, s mogućnošću osnivanja njenih posebnih organizacijskih jedinica izvan sjedišta, napomenuo je ministar Mikulić.

Ovako predložen tekst zakona šalje ultimativnu poruku da će se na teritoriji Federacije BiH oduzimati svaka imovinska korist stečena krivičnim djelima, čime se iskazuje načelo ‘nulte tolerancije’ spram ovog problema. Poštujući princip da nitko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, Nacrt zakona definira da sva imovina koja je trajno oduzeta prema odredbama ovog zakona, postaje vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine, obrazloženo je iz Vlade.

Related News

27. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Korupcija u pravosuđu ! Ekstra profiti za od(a)brane po službenoj dužnosti !

Ekstra profiti za od(a)brane po službenoj dužnosti
Omar Mehmedbašić najplaćeniji advokat sa 860.000 maraka
Manji broj advokata u BiH ostvaruje velike zarade braneći po službenoj dužnosti. Njihove kolege sa manjim prihodima, ali i osuđenici, kažu da su u pojedinim slučajevima, mimo pravila, sudije sugerisale izbor advokata
Autor Centar za istraživačko novinarstvo

Slika

Mehmedagic i Bazdarevic

Sudovi u Bosni i Hercegovini (BiH) iz godine u godinu troše sve više novca za odbrane po službenoj dužnosti, a najveću korist od toga ima nekolicina advokata koji na tim poslovima ostvaruju velike zarade.

Neki od advokata, kao i osuđenici sa kojima su razgovarali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, kažu da sudije u pojedinim slučajevima sugerišu ili sami postavljaju branioce po službenoj dužnosti. Međutim, za te tvrdnje ne nude dovoljno dokaza.

Prema podacima koje je prikupio CIN, u periodu od 2005. do 2010. godine iz budžeta 41 suda u BiH je potrošeno najmanje 32 miliona KM za odbrane po službenoj dužnosti. Ukupan iznos potrošenog novca je nepoznat, jer 32 suda nisu dostavila tražene podatke, dok je 13 sudova dostavilo nepotpune podatke.

Najplaćeniji branilac po službenoj dužnosti u navedenih šest godina je Omar Mehmedbašić, sa ukupnim prihodom od 864.000 KM. Slijede ga Izet Baždarević sa 548.000 KM i Selman Zijadić sa 530.000 KM.

Prema dostupnim podacima, među 10 advokata sa najvećim zaradama su još četiri sarajevska advokata: Tarik Čingić, Muhidin Kapo, Midhat Kočo i Mirza Kovač, te Vesna Tupajić-Škiljević iz Sokoca, Ranko Dakić iz Prijedora i Petko Pavlović iz Srebrenice. Oni su pojedinačno zaradili između 250.000 KM i 450.000 KM.

Nisu svi advokati tako uspješni.

Čak 85 posto advokata – njih 753 – je za šest godina zaradilo manje od 50.000 KM. Lista sa imenima i zaradama 861 advokata po službenoj dužnosti objavljena je na http://www.cin.ba. (http://www.cin.ba/Stories/P27_Justice/pdf/P27_Advokati.pdf

Prema zakonu o krivičnom postupku advokate po služenoj dužnosti dobijaju osumnjičeni koji nemaju novca za svoju odbranu. Besplatne advokate mogu dobiti čak i okrivljeni za milionske pronevjere, poreske utaje ili trgovinu drogom, znači, svi koji donesu potvrdu da nemaju redovne prihode i imovinu.

Naknade se plaćaju novcem poreskih obveznika, prema tarifama koje određuju advokatske komore, koje utvrđuju i liste advokata po službenoj dužnosti. Najviše novca donose odbrane na Sudu BiH, čak dva do četiri puta više nego na općinskim sudovima. Ipak, zbog većeg broja slučajeva, najveću zaradu su advokati ostvarili na lokalnim sudovima.

Mehmedbašić, Baždarević, Zijadić, Čingić, Kapo i Kovač su tako većinu prihoda ostvarili na Općinskom sudu u Sarajevu. Kočo je pola zarade ostvario na državnom, a pola na općinskim sudovima, dok su Dakić, Pavlović i Tupajić-Škiljević po službenoj dužnosti uglavnom branili na Sudu BiH.
Poznanstva i briga za osuđenike – formula za uspjeh

Novinari CIN-a su razgovarali sa trojicom najplaćenih advokata. Oni kažu da su poslove dobijali stečenim ugledom, ali i zahvaljujući širokom krugu prijatelja koji ih preporučuju. Pomoć sudija i ostalih u pravosuđu im, kažu, nije potrebna.

Mehmedbašić se advokaturom počeo baviti 2005. godine. Na odbranama po službenoj dužnosti u 2006. godini je zaradio ukupno 2.395 KM, a već godinu kasnije 121.062 KM. Posljednje tri godine zarađuje dvostruko više. Nagli rast primanja objašnjava tako što je novac za odbrane sa početka karijere dobijao naknadno – po okončanju sudskih postupaka.

Mehmedbašić na suđenje dolazi u crnoj službenoj togi. No, izvan sudnice on izgledom podsjeća više na rok-muzičara nego na ljude iz njegove profesije.

Kaže da poznaje veliki broj ljudi, od muzičkih zvijezda do kriminalaca, što mu pomaže da dođe do klijenata: “Ja sam s njima pio kafe dok su bili na slobodi. Tako se isto viđamo i dok su u zatvoru.”

Neki od osuđenika koje je zastupao rekli su novinarima CIN-a da ih on posjećuje, donosi im hranu, obilazi njihove roditelje.

Dodaje da su odbrane po službenoj dužnosti tek dio njegovih prihoda – uz odbrane u krivičnim predmetima, rad na brakorazvodnim parnicama i slučajevima zaštite autorskih prava.

Zijadić je bivši tužilac. Advokaturom se bavi od 2003. godine. Objašnjava da ga često kontaktiraju optuženici koje je ranije branio, te i sada hoće samo njega.

Baždarević kaže da je do prije šest godina radio kao sudija i da ga zato mnogi klijenti žele imati kao branioca. Dodaje da je nekima od njih i sudio. Sudio je duže od 20 godina. Ipak, kaže da se dešava da su pojedini advokati favorizirani.

 

Advokati krive sudije

I drugi advokati koje je CIN kontaktirao kažu da zakon ne garantuje pravednu raspodjelu odbrana po službenoj dužnosti.

Sarajevski advokat Ismet Mehić, koji je u pet godina na službenim odbranama zaradio 34.000 KM, kaže da su neki od advokata u dogovoru sa policijom, tužiocima i sudijama, ne želeći precizirati njihova imena: “Ja, lično, mislim da je u pitanju korupcija.”

Ni njegov kolega Mustafa Bračković, također ugledni sarajevski advokat, nije se obogatio braneći po službenoj dužnosti – za šest godina zaradio je 43.000 KM.

Kaže da su ga birali osumnjičeni koje poznaje od ranije i da je samo na taj način mogao dobiti klijente. Dodaje kako nije strana pojava da sudije optuženicima i osumnjičenima predlažu određene advokate.

Zakonom je propisano da na prvom pojavljivanju pred sudom osumnjičenom mora biti predočena službena lista advokata i omogućeno da samostalno izabere svog branioca. Sudijama i drugim zaposlenicima u pravosuđu zabranjeno je da utječu na njihov izbor. Sud može postaviti branioca samo ako ga optuženi ne izabere sam.

Do 2009. godine Zakon o krivičnom postupku BiH je dozvoljavao sudijskom vijeću da u ime osumnjičenog izabere advokata po službenoj dužnosti, ukoliko to on odbije učiniti. Izmjenom zakona određeno je da će se advokati u tom slučaju dodjeljivati redoslijedom sa liste.

Advokat Zaim Poturović, koji je uspio izlobirati ovu promjenu, kaže da je ona trebala omogućiti ravnopravnost svih advokata, ali da odbrane po službenoj dužnosti i dalje dobija samo 10 posto njegovih kolega.

Ova izmjena nije unesena u entitetske zakone i zakon Brčko distrikta.

 

Sudije negiraju da biraju advokate

Sudije sa kojima su novinari CIN-a razgovarali kažu da se ne upliću u izbor branilaca. Objašnjavaju da osumnjičeni biraju branioce, a ne oni.

“Svi kriminalci će izabrati jedno deset advokata (…) za koje smatraju da su kvalitetni”, kaže Milenko Milekić, predsjednik Krivičnog odjeljenja Osnovnog suda u Banjoj Luci.

Međutim, pojedini osuđenici kažu da nisu dobili priliku da biraju ili da njihov izbor sud nije uvažio. Novinari CIN-a su razgovarali sa 39 zatvorenika kazneno popravnih zavoda (KPZ) u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici i Foči. Među njima je najviše osuđenih za ubistva, razbojništva, trgovinu drogom, prevare, silovanja.

Svi su dobili advokata po službenoj dužnosti, ali njih 17 je izjavilo da im je branilac dodijeljen bez njihovog znanja. Dvojica su kazala da su advokate izabrali sami, na prijedlog sudskih policajca iz Kantona Sarajevo, iako nisu tražili njihovu pomoć. Ostali nisu imali primjedbi na izbor branilaca.

Slika

Mufticu SUDIJA NAMETNUO RIFATA KONJICA

 

Besim Muftić iz Gračanice, zatvorenik KPZ-a Zenica – osuđen za ubistvo, kaže da mu Rozalija Džanić, sudija Kantonalnog suda u Tuzli, u septembru 2006. godine nije predočila listu advokata i da mu je Rifata Konjića dodijelila bez njegove saglasnosti.

Muftić se prisjeća da je rekao sudiji da se brani šutnjom, na što mu je ona kazala da izađe na puš-pauzu, gdje mu je prišao Konjić i predstavio se kao njegov advokat.

Sudija Džanić kaže da je Muftić sam izabrao advokata, te da ju je čak molio da to bude Konjić.

Advokat Konjić kaže da s tim nema nikakve veze i da on samo dobije rješenje. Za odbranu ovog klijenta je dobio 9.000 KM. U proteklih šest godina Konjić je na Kantonalnom sudu u Tuzli zaradio ukupno 159.645 KM.

Novinari CIN-a su pregledali na desetine sudskih zapisnika sa saslušanja. U većini je navedeno da je osumnjičenom predočena lista advokata, a potom ime i prezime onog koji je izabran za službenog branioca. Međutim, tačnost ovih navoda osumnjičeni ne potvrđuje svojim potpisom, zbog čega je teško utvrditi da li je samostalno izabrao advokata ili je to umjesto njega učinio sudija.

Zapisnici u pojedinim slučajevima ne nude dovoljno informacija o načinu izbora advokata.

Slika

Na zatvoreniku Jovanoviću advokat Gudalo zaradio 91.000 maraka (Foto: CIN)

 

Kosta Jovanović, zatvorenik KPZ-a Banja Luka – osuđen za razbojništvo, kaže da na Okružnom sudu u Banjoj Luci u oktobru 2009. godine nije dobio listu advokata, već mu je sudija Božana Vulić odmah dodijelila Branka Gudala kao branioca. Gudalo je na odbranama po službenoj dužnosti zaradio 91.000 KM.

Danijela Milovanović, bivša predsjednica Krivično-prekršajnog odjeljenja ovog suda, kaže da u zapisniku nije navedeno da je Jovanoviću predočena lista advokata, niti je zatražena njegova saglasnost da ga brani taj advokat.

Mada je Edin Bešić, zatvorenik KPZ-a Tuzla – osuđen za silovanje, prije četiri i po godine sa liste izabrao advokata Šehu Šehića, kaže da mu je Općinski sud u Živinicama, ne pitajući ga, dodijelio Sminku Smajlović. Sud može tako odlučiti ukoliko advokat kojeg je izabrao osumnjičeni ne prihvati poziv za odbranu. Međutim, sudija je dužan da optuženog obavijesti o tome i ponudi mu da izabere drugog. Bešić kaže da ga nisu obavijestili o Šehićevom odgovoru, niti mu pružili šansu da ponovo bira.

Slika

 

 

 

brahim Bubić, aktuelni predsjednik Općinskog suda u Živinicama, kaže kako u zapisniku stoji da je Bešić bio saglasan sa odlukom da ga zastupa Sminka Smajlović, te da je nemoguće utvrditi zašto mu je dodijeljen ovaj advokat.

Muhamed Tulumović, sadašnji direktor Sekreterijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH objašnjava da je on kao tadašnji predsjednik suda potpisivao rješenja koja bi mu dostavljali njegovi asistenti. Ukoliko je stranka tražila drugog advokata, a u slučaju da osumnjičenom nije dodijeljen onaj kojeg je htio, sudija ga je morao obavijestiti.,Tulumović objašnjava da bi sudija ostao bez posla ukoliko bi optuženi podnio pritužbu da je dobio advokata mimo svoje volje.

Šehić kaže da se ne sjeća da ga je iko upoznao s tim da ga je Bešić tražio za svog branioca. Također je rekao da takvih slučajeva ima dosta.

Osuđenici svjedoče i da pojedini sudski policajci u Sarajevu preporučuju advokate. Edmir Rajković, zatvorenik KPZ-a Sarajevo, kaže da je u pritvoru dobio upute za izbor advokata.

Rajković objašnjava da mu je jednom prilikom policajac dao ceduljicu sa imenom Izeta Baždarevića, a kada se kasnije ponovo našao u pritvoru, drugi policajac je na identičan način predložio advokata Selmana Zijadića. Ovaj osuđenik kaže da je prihvatio oba prijedloga i za svoje branioce izabrao ove sarajevska advokate.

Slika

Advokat Baždarević zaradio na klijentu za kojeg nikad nije čuo (Foto: CIN)

 

Baždarević i Zijadić su izjavili da nikada nisu čuli za Rajkovića.

Sudska dokumentacija pokazuje drugačije. Zijadić je Rajkovića branio 2007, a Baždarević 2005. godine.

Šef sudske policije u Sarajevu Esad Solak kaže da je i ranije dobijao nezvanične informacije da njegovi potčinjeni reklamiraju advokate i da ih advokati za to nagrađuju, ali da to nikada nisu uspjeli dokazati.

(CIN)

Izvor:

http://forum.pravosudje.ba/viewtopic.php?f=28&t=362&st=0&sk=t&sd=a&sid=11cb9a6384dae322849278350e204096&start=680

 

 

 

 

 

26. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Zakon o reviziji privatizacije

PARLAMENT FBIH: Usaglašen Zakon o reviziji privatizacije u prijeratnom i postratnom periodu

Srijeda | 25.04.2012.

U Parlamentu Federacije BiH danas je između dva doma usaglašen Zakon o reviziji privatizacije državnog kapitala privrednih društava i banaka, tako da na snagu može stupiti njegov tekst koji nalaže reviziju ne samo za poslijeratni period u Federaciji, već i prije

Parlament Federacije BiH / foto: Depo

Ovu odredbu do danas je u formi amandmana sadržavao, uz ostale propise, samo zakonski tekst odobren početkom mjeseca u Domu naroda, ali ne i tekst koji je još jula 2010. odobrio Predstavnički dom.

Danas je većinom glasova podržana i u Predstavničkom domu, čime je Zakon usaglašen pa može stupiti na snagu po objavi u Službenim novinama.

Bilo je neophodno da se Predstavnički dom, koji zasjeda danas u Sarajevu, izjasni o ovoj dopuni (amandmanima) Doma naroda jer nijedan zakon ne može ići na objavu dok ga oba doma ne odobre u istovjetnoj tekstualnoj varijanti.

O dopuni koja proširuje period na koji se odnosi propisana revizija privatizacije državnog kapitala pozitivno su se izjasnili i predstavnici Federalne vlade koji prisustvuju sjednici Predstavničkog doma.

(FENA/em)

Izvor:

http://www.depo.ba/vijest/69807

 

26. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

CROATIA LIBERTAS: Pravosuđe u BiH uopće ne postoji. Pozivamo nevladin sektor u BiH da zajedno podržimo poziv na lustraciju svih sudaca i tužitelja koji čine korupciju pravosuđa u BiH i time onemogućavaju borbu protiv kriminala, korupcije i pravednije države za sve njene građane, stoji u priopćenju NVO Croatia Libertas.

Objavljeno: 24.04.2012 – 22:27

Pravosuđe BiH uništila korupcija !

Skoro svaki sudac ili tužitelj u Bosni i Hercegovini se može potkupiti i ima svoju cijenu, a korupcija vlada pravosuđem na svim razinama BiH. Nepostojanje sustava nadzora, slobodno djelovanje kriminalnih i mafijaških skupina koje su isprepletene s političkim strankama dovelo je Bosnu i Hercegovinu u skupinu zemalja koje problem neovisnosti pravosuđa moraju rješavati lustracijama, smatra Croatia Libertas u čijem priopćenju dalje stoji:.

Uzaludni su pozivi Delegacija Europske Unije u BiH i stranih diplomatskih predstavništava da snažnim koracima stanu u kraj i zaustave korupciju i kriminal. Upravo suprotno očekivanjima, pravosuđe je svojim nedjelovanjem omogućilo da ovakva država funkcionira na temeljima sive ekonomije, korupcije i kriminala. Nedavni primjer kada su suci i tužitelji suda BiH tužili “sami sebe”, odnosno državu BiH tražeći regrese i topple obroke, dobili presudu i sami sebe isplatili dovoljno govori o stanju u pravosuđu.

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće štiti kršenje zakona jer odbija kazniti suce i tužitelje Suda BiH koji protuustavno i protuzakonito lišavaju osobe slobode, a pisanim putem od njih traže da se odreknu prava na liječenje i drugih prava koje se odnose na osobe lišene slobode. Presude, apelacije, proglašavanje nenadležnim, zaustavljanje i rastezanje procesa u nedogled su postupci koji u pravosudnim procesima imaju svoje cjenike i koji se naplaćuju, što je javna tajna.

U rasponu od visine kazne do oslobađanja, od 10.000 eura do milijuna eura svaki imućniji građanin može sebi kupiti slobodu. Državna policija, SIPA, koja zna za ovakve korumpirane sudce i tužitelje ne poduzima ništa jer je institucija i sama prepuna paralelizama. Drugi problem pravosuđa je shematizam rođačkih, kumskih i prijateljsko-poznaničkih veza, za koji se jednostavnim uvidom može zaključiti kako kume, rodice i članovi političkih partija ne žele suditi sami svojoj rodbini.

Jedinstven slučaj u bh pravosuđu jeste slučaj Reketa Zlatka Lagumdžije u kojem je policija snimila materijalne dokaze i izjave u kojima Lagumdžija treba dobiti reket od određenih krugova i uzela izjave svjedoka ali tužitelj Milorad Koprivica čitav slučaj odbacuje kao neosnovan!? Danas imamo situaciju kada je Odjel za borbu protiv korupcije koji je u ovom slučaju prikupio dokaze – raspušten, prikupljene izjave svjedoka su – izgubljene, a snimljeni materijal je – uništen. No, ovo je samo jedan primjer od brojnih drugih koji nikada i ne ugledaju svjetlo dana.

Pravosuđe u BiH je duboko korumpirano, u nekim slučajevima se vode politički montirani procesi, a jedini smisao postojanja pravosuđa danas vide političari koji se njime služe za zaštitu od procesa, kao sredstvo koje koriste protiv političkih oponenata i kao sredstvo prijetnje drugim političkim oponentima. Činjenica je kako ukupnim pravosuđem danas upravlja sprega političke mafije i kriminalnog podzemlja koje u ovakvom bh pravosuđu vidi zaštitu i od njega ne mora uopće bježati. Kakva je budućnost građana i u čijim je rukama ako se uzme u obzir kako je pravosuđe dio kriminalnih struktura.

Dokazi za ovo su brojni, a najvidljiviji u kontaktima između sudaca i tužitelja s kriminalcima pred novinarskim kamerama kao i ispisi poruka i poziva koje predstavnici “neovisnog” pravosuđa imaju u svojim mobitelima. Pozivamo nevladin sektor u BiH da zajedno podržimo poziv na lustraciju svih sudaca i tužitelja koji čine korupciju pravosuđa u BiH i time onemogućavaju borbu protiv kriminala, korupcije i pravednije države za sve njene građane, stoji u priopćenju NVO Croatia Libertas. (Dnevnik.ba)

Izvor:

http://dnevnik.ba/novosti/bih/croatia-libertas-pravosu%C4%91e-u-bih-uop%C4%87e-ne-postoji

http://www.croportal.ba/vijesti/bih/8640-pravosue-u-bih-je-duboko-korumpirano-

25. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | 3 komentara

Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije: Korupcija je veliki problem društva

22.4.2012

apik

• Recite nam nešto o Agenciji, kada je nastala i sa kojim problemima ste se do sad susretali? – Agencija je osnovana 2009. godine u decembru. Od njenog osnivanja imali smo velike probleme da bi prije svega imenovali rukovodstvo, a potom da bi i osigurali određene institucionalne kapacitete Agencije kako bi mogla realizovati svoju zakonsku nadležnost.

Od 2009. do avgusta 2011. godine imali smo problem u vezi sa imenovanjem rukovodstva, nije bilo političke volje da se ono imenuje. Potom je bio jedan pritisak od Međunarodne zajednice gdje je imenovanje rukovodstva stavljeno kao prioritet za liberalizaciju viznog režima.
BiH je osigurala tu svoju obavezu na način da imenuje rukovodstvo, međutim od njegovog imenovanja do danas nije se ništa konkretno uradilo. Naime, po zakonom predviđenom roku Vijeću ministara dostavili smo prijedlog unutrašnje organizacije, gdje smo predvidjeli određeni broj izvršilaca koji bi trebali raditi na poslovima iz nadležnosti Agencije, a paralelno sa ovim poslovima radili smo i prijedloge budžeta kako za posljednji kvartal 2011. tako i za 2012. godinu. Definitivno svi u BiH, mislim na agencije na državnom nivou, imaju problem privremenog finansiranja, a poseban problem ima Agencija iz jednog razloga što mi za 2011. godinu nismo planirani u budžetu institucija BiH, tako da je samo ono što smo utrošili u posljednja četiri mjeseca postala osnova budžeta za 2012. Kada smo to podijelili na četiri kvartala, onda smo došli u situaciju da smo za prvi kvartal privremenog finansiranja tokom 2012. imali osigurana sredstva za plate, materijalne troškove i ostale izdatke samo za dva mjeseca. Za mart još nismo osigurali sredstva niti smo mi kao rukovodioci uspjeli da osiguramo sredstva čak ni za svoje plate.

Pritisak na politiku

• Dakle, finansiranje Agencije je na veoma lošem nivou?

– Finansiranje je u ovom trenutku veoma loše i na jedan negativan način se odražava na implementaciju Agencije, s tim da su tu dva faktora bitna, a to je usvajanje pravilnika unutar organizacije i osiguravanje dodatnih sredstava za rad Agencije. Ukoliko dobijemo samo pravilnik bez sredstava, nećemo ništa postići. Pravilnikom stvaramo jednu mogućnost prijema uposlenika, a za njih trebamo osigurati i adekvatan prostor, materijalno-tehničke pretpostavke, za šta nemamo mogućnosti bez budžeta.

• Koje su trenutne aktivnosti Agencije, a šta izdvajate kao dosad najbitnije u svom radu?

– Sve ono što nije iziskivalo posebna finansijska sredstva, a što je menadžment mogao da uradi – mi smo uradili. Prije svega od donošenja podzakonskih akata, da bi osigurali zakonito funkcionisanje Agencije. Posebnu pažnju smo posvetili odnosu i kontaktima sa nevladinim organizacijama. U ovom trenutku koristimo kapacitete nevladinih organizacija i medija da na neki način pravimo blagi pritisak na politiku, na političku volju, da konačno spozna da je Agencija interes BiH, građana BiH i jednim adekvatnim i efikasnim radom ove Agencije moći ćemo da stvorimo jedan ambijent koji su građani i zaslužili.

• Korpucija je i dalje jedan od najvećih problema u našoj zemlji?

– Definitivno, sva istraživanja koja su provedena kako od nezavisnih institucija, međunarodnih, tako i nevladinih organizacija u BiH, prema percepciji građana koja se svakodnevno kroz ankete radi, korupcija je sveprisutna pojava koja narušava osnovna ljudska prava, vrijednosti i slobode i definitivno veliki problem ovog društva. Ako mislimo što prije osigurati efikasnu borbu protiv korupcije, moramo biti svjesni da svi združenim naporima počevši od zvaničnih državnih institucija, preko nevladinog sektora, medija, do građana pojedinačno moramo reći NE korupciji. Korupcija je problem svih nas i ako želimo dobro sebi i budućim pokoljenjima, moramo se efikasnije početi boriti protiv nje.

• Smatrate li da se dovoljno radi na sprečavanju korupcije u državi?

– Tek nakon osiguravanja kapaciteta Agencije, kada provedemo istraživanje i kada dođemo do određenih empirijskih podataka, moći ćemo iznijeti takve podatke. Postoji napor velikog broja agencija koje su zadužene za borbu protiv korupcije, međutim, to su sve ad hoc akcije koje nemaju jedan sistemski karakter, nemaju koordinaciju, a što bi im Agencija trebala osigurati. Tužilaštva svakodnevno podižu optužnice, sudovi sude, međutim, ono što nedostaje jeste jedan sistemski pristup ovom problemu.

Izvor:

http://www.apik.ba/Article.aspx?newsId=255&lang=ba

 

24. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Agencija i TI BiH potpisali Memorandum o saradnji

apik

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Sead Lisak i predsjedavajući Odbora direktora Transparency internationalI u BiH Emir Đikić danas su u Sarajevu potpisali Memorandum o saradnji .

Ovim je, kako je ocijenio direktor Agencije, dat legalitet institucionalnoj saradnji Agencije i TI u BiH, zasnovanoj na načelima partnerstva, odgovornosti, transparentnosti i međusobnog povjerenja.

Nadamo se da će to dovesti do efikasnije provedbe Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014) kao i ostalih strateških dokumenata koji su u nadležnosti Agencije. Također, ovim činom doprinosimo stvaranju boljeg ambijenta za borbu protiv korupcije u BiH. Očekujemo da se ovom memorandumu pridruže i druge nevladine organizacije koje u okviru svojih aktivnosti realiziraju projekte koji se odnose na prevenciju i borbu protiv korupcije u BiH. Na taj način stvorićemo široki koalicioni partnerski odnos koji će ojačati zajedničku ideju suodgovornosti u borbi protiv korupcije, ali i udruženu efikasnost u djelovanju protiv korupcije, potcrtao je Lisak.
Uvažavajući podatke nezavisnih međunarodnih institucija, ali i percepciju građana BiH da je korupcija sve prisutna pojava koja narušava osnovne ljudske vrijednosti, prava i slobode, direktor Agencije je naglasio da ni BiH ne može ostati nijema i slijepa i ništa ne poduzimati da, u skladu sa svojim mogućnostima i raspoloživim resursima, prevenira ovu pojavu.

Moram naglasiti činjenicu da rukovodstvo Agencije poduzima maksimalne napore da ova institucija zaživi i postane operativna u smislu da izvršava svoje zakonske nadležnosti. Istovremeno, podsjećam, da nije dovoljan samo naš napor i odlučnost u prevenciji i borbi protiv korupcije jer postoje ograničavajući faktori na koje Agencija realno ne može utjecati, a direktno se odnose na uspostavu institucionalnih kapaciteta bez kojih je praktično nemoguć naš dalji rad.Tu prije svega mislim na usvajanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije i adekvatnog budžeta za rad ove institucije za 2012. godinu. Bez Pravilnika nema pokretanja procedure upošljavanja u Agenciji, odnosno mogućnosti prijema uposlenika koji su temelj rada ove vrlo važne institucije za BiH. Nadalje, bez adekvatnog budžeta nije moguće osigurati materijalno-tehničke pretpostavke za rad Agencije koje su preduslov stvaranja pozitivnog radnog okruženja, zaključio je Lisak u obraćanju novinarima nakon potpisivanja Memoranduma.
Međutim, ocijenio je da sve ovo nije opravdanje da BiH ne ispunjava svoje međunarodne obaveze posebno prihvaćene kroz ratifikaciju Konvencije UN protiv korupcije, niti je opravdanje da ne realizira obaveze iz vlastitih strateških dokumenata, prije svega iz Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014).

Moram napomenuti da postoji ogroman zastoj u provedbi Strategije i realizaciji mjera iz Akcionog plana za realizaciju Strategije, što su potvrdila i dosadašnja istraživanja koje je proveo TI u BiH. Kada osiguramo materijalne i kadrovske pretpostavke za rad biće potreban nesebičan angažman svih segmenata društva kako bismo nadoknadili propuštene obaveze. Uz političku volju, timski rad, predanost, kompetentno i kvalificirano osoblje, podršku i pomoć partnera kao što je TI, borba protiv korupcije postaće ostvariva i u praksi. Naši resursi su, kao što vam je već poznato, ograničeni. Stoga će nam ovaj memorandum, između ostalog, preko TI u BiH omogućiti da koristimo iskustva drugih zemalja u kojima organizacije TI aktivno učestvuju u kreiranju politika vezanih za borbu protiv korupcije. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati ambijent koji pretpostavlja jednaka prava, vrjednuje integritet i poštenje na svim nivoima, privlačan za strana ulaganja i samoodrživi ekonomski razvoj, zaključio je Lisak.

Izvor:

http://www.apik.ba/Article.aspx?newsId=252&lang=ba

 

24. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši