ANTI-KRIMINAL

Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije: Korupcija je veliki problem društva

22.4.2012

apik

• Recite nam nešto o Agenciji, kada je nastala i sa kojim problemima ste se do sad susretali? – Agencija je osnovana 2009. godine u decembru. Od njenog osnivanja imali smo velike probleme da bi prije svega imenovali rukovodstvo, a potom da bi i osigurali određene institucionalne kapacitete Agencije kako bi mogla realizovati svoju zakonsku nadležnost.

Od 2009. do avgusta 2011. godine imali smo problem u vezi sa imenovanjem rukovodstva, nije bilo političke volje da se ono imenuje. Potom je bio jedan pritisak od Međunarodne zajednice gdje je imenovanje rukovodstva stavljeno kao prioritet za liberalizaciju viznog režima.
BiH je osigurala tu svoju obavezu na način da imenuje rukovodstvo, međutim od njegovog imenovanja do danas nije se ništa konkretno uradilo. Naime, po zakonom predviđenom roku Vijeću ministara dostavili smo prijedlog unutrašnje organizacije, gdje smo predvidjeli određeni broj izvršilaca koji bi trebali raditi na poslovima iz nadležnosti Agencije, a paralelno sa ovim poslovima radili smo i prijedloge budžeta kako za posljednji kvartal 2011. tako i za 2012. godinu. Definitivno svi u BiH, mislim na agencije na državnom nivou, imaju problem privremenog finansiranja, a poseban problem ima Agencija iz jednog razloga što mi za 2011. godinu nismo planirani u budžetu institucija BiH, tako da je samo ono što smo utrošili u posljednja četiri mjeseca postala osnova budžeta za 2012. Kada smo to podijelili na četiri kvartala, onda smo došli u situaciju da smo za prvi kvartal privremenog finansiranja tokom 2012. imali osigurana sredstva za plate, materijalne troškove i ostale izdatke samo za dva mjeseca. Za mart još nismo osigurali sredstva niti smo mi kao rukovodioci uspjeli da osiguramo sredstva čak ni za svoje plate.

Pritisak na politiku

• Dakle, finansiranje Agencije je na veoma lošem nivou?

– Finansiranje je u ovom trenutku veoma loše i na jedan negativan način se odražava na implementaciju Agencije, s tim da su tu dva faktora bitna, a to je usvajanje pravilnika unutar organizacije i osiguravanje dodatnih sredstava za rad Agencije. Ukoliko dobijemo samo pravilnik bez sredstava, nećemo ništa postići. Pravilnikom stvaramo jednu mogućnost prijema uposlenika, a za njih trebamo osigurati i adekvatan prostor, materijalno-tehničke pretpostavke, za šta nemamo mogućnosti bez budžeta.

• Koje su trenutne aktivnosti Agencije, a šta izdvajate kao dosad najbitnije u svom radu?

– Sve ono što nije iziskivalo posebna finansijska sredstva, a što je menadžment mogao da uradi – mi smo uradili. Prije svega od donošenja podzakonskih akata, da bi osigurali zakonito funkcionisanje Agencije. Posebnu pažnju smo posvetili odnosu i kontaktima sa nevladinim organizacijama. U ovom trenutku koristimo kapacitete nevladinih organizacija i medija da na neki način pravimo blagi pritisak na politiku, na političku volju, da konačno spozna da je Agencija interes BiH, građana BiH i jednim adekvatnim i efikasnim radom ove Agencije moći ćemo da stvorimo jedan ambijent koji su građani i zaslužili.

• Korpucija je i dalje jedan od najvećih problema u našoj zemlji?

– Definitivno, sva istraživanja koja su provedena kako od nezavisnih institucija, međunarodnih, tako i nevladinih organizacija u BiH, prema percepciji građana koja se svakodnevno kroz ankete radi, korupcija je sveprisutna pojava koja narušava osnovna ljudska prava, vrijednosti i slobode i definitivno veliki problem ovog društva. Ako mislimo što prije osigurati efikasnu borbu protiv korupcije, moramo biti svjesni da svi združenim naporima počevši od zvaničnih državnih institucija, preko nevladinog sektora, medija, do građana pojedinačno moramo reći NE korupciji. Korupcija je problem svih nas i ako želimo dobro sebi i budućim pokoljenjima, moramo se efikasnije početi boriti protiv nje.

• Smatrate li da se dovoljno radi na sprečavanju korupcije u državi?

– Tek nakon osiguravanja kapaciteta Agencije, kada provedemo istraživanje i kada dođemo do određenih empirijskih podataka, moći ćemo iznijeti takve podatke. Postoji napor velikog broja agencija koje su zadužene za borbu protiv korupcije, međutim, to su sve ad hoc akcije koje nemaju jedan sistemski karakter, nemaju koordinaciju, a što bi im Agencija trebala osigurati. Tužilaštva svakodnevno podižu optužnice, sudovi sude, međutim, ono što nedostaje jeste jedan sistemski pristup ovom problemu.

Izvor:

http://www.apik.ba/Article.aspx?newsId=255&lang=ba

 

24. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Agencija i TI BiH potpisali Memorandum o saradnji

apik

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Sead Lisak i predsjedavajući Odbora direktora Transparency internationalI u BiH Emir Đikić danas su u Sarajevu potpisali Memorandum o saradnji .

Ovim je, kako je ocijenio direktor Agencije, dat legalitet institucionalnoj saradnji Agencije i TI u BiH, zasnovanoj na načelima partnerstva, odgovornosti, transparentnosti i međusobnog povjerenja.

Nadamo se da će to dovesti do efikasnije provedbe Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014) kao i ostalih strateških dokumenata koji su u nadležnosti Agencije. Također, ovim činom doprinosimo stvaranju boljeg ambijenta za borbu protiv korupcije u BiH. Očekujemo da se ovom memorandumu pridruže i druge nevladine organizacije koje u okviru svojih aktivnosti realiziraju projekte koji se odnose na prevenciju i borbu protiv korupcije u BiH. Na taj način stvorićemo široki koalicioni partnerski odnos koji će ojačati zajedničku ideju suodgovornosti u borbi protiv korupcije, ali i udruženu efikasnost u djelovanju protiv korupcije, potcrtao je Lisak.
Uvažavajući podatke nezavisnih međunarodnih institucija, ali i percepciju građana BiH da je korupcija sve prisutna pojava koja narušava osnovne ljudske vrijednosti, prava i slobode, direktor Agencije je naglasio da ni BiH ne može ostati nijema i slijepa i ništa ne poduzimati da, u skladu sa svojim mogućnostima i raspoloživim resursima, prevenira ovu pojavu.

Moram naglasiti činjenicu da rukovodstvo Agencije poduzima maksimalne napore da ova institucija zaživi i postane operativna u smislu da izvršava svoje zakonske nadležnosti. Istovremeno, podsjećam, da nije dovoljan samo naš napor i odlučnost u prevenciji i borbi protiv korupcije jer postoje ograničavajući faktori na koje Agencija realno ne može utjecati, a direktno se odnose na uspostavu institucionalnih kapaciteta bez kojih je praktično nemoguć naš dalji rad.Tu prije svega mislim na usvajanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije i adekvatnog budžeta za rad ove institucije za 2012. godinu. Bez Pravilnika nema pokretanja procedure upošljavanja u Agenciji, odnosno mogućnosti prijema uposlenika koji su temelj rada ove vrlo važne institucije za BiH. Nadalje, bez adekvatnog budžeta nije moguće osigurati materijalno-tehničke pretpostavke za rad Agencije koje su preduslov stvaranja pozitivnog radnog okruženja, zaključio je Lisak u obraćanju novinarima nakon potpisivanja Memoranduma.
Međutim, ocijenio je da sve ovo nije opravdanje da BiH ne ispunjava svoje međunarodne obaveze posebno prihvaćene kroz ratifikaciju Konvencije UN protiv korupcije, niti je opravdanje da ne realizira obaveze iz vlastitih strateških dokumenata, prije svega iz Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014).

Moram napomenuti da postoji ogroman zastoj u provedbi Strategije i realizaciji mjera iz Akcionog plana za realizaciju Strategije, što su potvrdila i dosadašnja istraživanja koje je proveo TI u BiH. Kada osiguramo materijalne i kadrovske pretpostavke za rad biće potreban nesebičan angažman svih segmenata društva kako bismo nadoknadili propuštene obaveze. Uz političku volju, timski rad, predanost, kompetentno i kvalificirano osoblje, podršku i pomoć partnera kao što je TI, borba protiv korupcije postaće ostvariva i u praksi. Naši resursi su, kao što vam je već poznato, ograničeni. Stoga će nam ovaj memorandum, između ostalog, preko TI u BiH omogućiti da koristimo iskustva drugih zemalja u kojima organizacije TI aktivno učestvuju u kreiranju politika vezanih za borbu protiv korupcije. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati ambijent koji pretpostavlja jednaka prava, vrjednuje integritet i poštenje na svim nivoima, privlačan za strana ulaganja i samoodrživi ekonomski razvoj, zaključio je Lisak.

Izvor:

http://www.apik.ba/Article.aspx?newsId=252&lang=ba

 

24. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Centar za civilno društvo Kyodo potpisali Memorandum o saradnji

apik

 

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije danas je sa Centrom za civilno društvo Kyodo potpisala memorandum o saradnji, koja će se temeljiti na načelima partnerstva, transparentnosti, odgovornosti i međusobne informiranosti.

Ovim memorandumom ugovorne strane su se obavezale da će kroz redovnu razmjenu informacija i zajedničke aktivnosti posebno sarađivati na realizaciji dijela projekta „Legal Anticorruption Network“, koji provodi Centar za civilno društvo Kyodo uz pomoć Evropske komisije.

Memorandum koji smo potpisali sa Centrom za civilno društvo Kyodo doprinijeće stvaranju boljeg ambijenta za borbu protiv korupcije u BiH, te će pomoći efikasniju provedbu Akcionog plana za realizaciju Strategije za borbu protiv korupcije (2009.-2014.), istakao je direktor Agencije Sead Lisak.
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Centar za civilno društvo Kyodo ubuduće će jedni drugima pružati ekspertnu pomoć u izgradnji u unaprjeđenju pravnog i institucionalnog sistema u BiH u procesu harmonizacije bh. zakonodavstva sa Konvencijom UN-a protiv korupcije.

Izvor:

http://www.apik.ba/Article.aspx?newsId=251&lang=ba

 

24. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Ko je jamio – jamio: Preispitivanje privatizacije samo na papiru

Nedjelja, 22 April 2012 12:33 vidiportal.ba Novosti – Društvo

Nekada u svijetu poznati bosanskohercegovački privredni giganti više ne postoje. Ostale su tek u tragovima upravne zgrade i zaboravljeni natpisi. Ove, nekada velike privredne sisteme, sa lica zemlje nije zbrisao rat, nego kriminalna privatizacija.

Da li stvarni pokušaj da se spasi šta je preostalo ili tek predizborni trik, vlasti u Federaciji BiH nedavno su predložile da se u ovom bosanskohercegovačkom entitetu pokuša napraviti revizija ratne i poratne privatizacije. SDP BiH godinama je pokušavala u Parlamentu BiH u proceduru poslati Prijedlog Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, ali za to nikada nije bilo dovoljno ruku.

Proces privatizacije u BiH, koji je u zaborav zauvijek poslao i iz poslovnih mapa izbrisao privredne bosanskohercegovačke gigante, poput Energoinvesta, Šipada, Famosa, Hidrogradnje, Vranice, UPI-ja, počeo je začudo najdemokratičnijim modelom koji postoji, principom radničkog dioničarstva 1990. godine, poznata kao „Markovićeva privatizacija“.

Nažalost, rat 1992. godine prekinuo je ovaj proces, ali je otvorio put nekim drugim, poput donošenja zakona kojima je tadašnja društvena svojina proglašena državnom imovinom. Ovi zakoni otvorili su put nekontrolisanoj devastaciji preduzeća i zloupotrebama rukovodećih struktura, koje su dolazile na te pozicije isključivo po volji i za račun političkih stranaka.

Štete se zbog toga mjere milijardama, tvrdi potpredsjednik Udruženja stečanjih upravnika RS, Dušan Kovačević.

„Danas nemate nijednog velikog sistema koji radi i koji bi mogao ići na svjetski tender. Mi kao stečajni upravnici, kada dolazimo u ta privredna preduzeća sada, dolazimo u privredna groblja. To je sve uništeno. Preduzeća su kupovana da bi se došlo do velikih, pravih lokacija, koje su prodavane. Pravljeni su stanovi i razni građevinski objekti na osnovu kojih su faktički zarađivani veliki novci. Odnosno, klat je vo za kilo mesa. Samo luđaci su mogli dovesti neka preduzeća u stečaj, obzirom da nije bilo nikakvog osnova da bi se mogla dovesti u stečaj jer sva ta preduzeća su mogla dalje da rade“, kaže Kovačević.

Kao najdrastičnije primjere loše privatizacije velikih privrednih sistema Transparensy international BiH izdvaja privatizaciju Naftne industriju RS, Rudnika i TE Gacko:

„Na kraju je RS bila u gubitku, po nekim našim okvirnim procjenama, od oko pola milijarde, jer Gasinkor je uplatio samo dio sredstava, dok je odliv kapitala iz RS bio gotovo milijardu KM, da ne govorim o cjelokupnoj transparentnosti i koliko smo mi problema imali da dođemo do samog ugovora o privatizaciji. S druge strane, ni vlasnička struktura kupca nije bila poznata. Sve je to bilo pod nekim velom misterije.“

Brojne nepravilnosti i nezakonitosti uočene su i prilikom privatizacije mostarskog Aluminija, te kompanije Energopetrol iz Sarajeva:

„Potpuno su zaobiđene neke procedure. Recimo u slučaju Aluminija apsolutno je ignorisana Agencija za privatizaciju koja je trebala da sprovede taj postupak, nego je tu oformljena neka ad hoc komisija koja je sve to sprovodila i gdje je bilo unaprijed određeno ko su te firme koje mogu uopšte ući u trku za kupovinu Aluminija. Što se tiče Energopetrola, tu je bio konzorcij Mol i INA. Konzorcij nije uopšte ispoštovao obaveze, posebno kad govorimo o pravima radnika, otpremninama i tako dalje.“

Kupovina za papire

Sredstva plaćanja bili su vaučeri i certifikati dodijeljeni građanima kao moguća kompenzacija za potraživanja po osnovu stare devizne štednje i novac.

Upravo ova vrsta masovne ili papirnate privatizacije nije dala nikakve rezultate, ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Fikret Čaušević.

Privatizacija je poslužila i za pranje prljavog novca, poput bijeljinske Šećerane, kupljene novcem narko bosa Darka Šarića.

„To je u stvari bila zamjena papira za papir. Nije bilo rješavanja suštinskih problema upravljanja preduzećima. To su problemi koji se odnose na zamjenu tehnologije, obezbjeđivanje novih tržišta, umrežavanja preduzeća u ostala tržišta, odnosno direktne kontakte sa zapadnom Evropom. Zbog toga je ta privatizacija dala u osnovi negativne rezultate“, smatra Čaušević.

Takođe, neke manje firme u BiH direktno su prodavane na licitacijama na kojima su učestvovali pojedinci sa sumnjivim kapitalom. Privatizacija je tako povremeno poslužila za pranje prljavog novca, poput bijeljinske Šećerane, kupljene novcem narko bosa Darka Šarića.

Takođe u privatizovanim državnim firmama gomilali su se dugovi prema radnicima, prodavala imovina, a iz aktivnog bilansa prethodno je ispisivana i ona u inostranstvu, poput šuma ebanovine i tisovine na Dalekom istoku i Braziliji, ali i imovina bosanskohercegovačkih preduzeća u susjednim zemljama.

Nedavno je u Federalnom parlamentu propao i pokušaj da se zakonski regulišu i sankcionišu oni koji ne prijavljuju radnike.

„Skoro svaki privatizacijski ugovor na kraju završi kroz stečajni postupak, kroz koji i država i radnici, građani ove države, ostajali bez imovine, bez tehnologije, bez objekata. Rijetke su privatizacije koje su za cilj imale i dovele do toga da se firma stavi na noge, da se krene u osvajanje novih tržišta. Kada imate takvi situaciju, onda je nulti prioritet da zaustavite takav trend i da počnete sankcionisati takve stvari. Kršeći zakone i te obaveze smo došli u situaciju da imamo stotina godina ne uvezanog radnog staža, stotina miliona konvertibilnih maraka ne uvezanog radnog staža. Na evropskom kontinentu živimo a imamo ljude koji rade, a nemaju ovjerene zdravstvene knjižice i ne može dijete odvesti da se liječi“, kaže potpredsjednik Saveza Samostalnih sindikata BiH, Avad Bahto.

Zakon o reviziji privatizacije u RS usvojen je još 2006., a u Federaciji tek nedavno. Predviđeno je osnivanje Agencije za reviziju privatizacije u Federaciji koja će, u slučaju da utvrdi nezakonitost, poništiti ili ukinuti zaključene ugovora o privatizaciji. Planirano je da nezakonito stečena imovina, koja bude oduzeta pravosnažnom presudom suda, bude predana na upravljanje Vladi Federacije.

Ono što dodatno brine javnost u BiH je da će procesi revizije prerasti u političke obračune između prijašnjih i sadašnjih stranaka na vlasti, upozoravaju u Transparensy international.

Sve ovo šalje negativnu sliku o imidžu zemlje u svijetu, pa tako i ne čudi da BiH, prema podacima međunarodnih finansijskih organizacija, ima najniži procenat direktnih stranih ulaganja u poređenju sa drugim zemljama u tranziciji.

Izvor:

http://www.vidiportal.ba/drutvo/10911-ko-je-jamio–jamio-preispitivanje-privatizacije-samo-na-papiru

 

24. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Kriminalne privatizacije !

kriminalne privatizacije

21 Apr 2012 Izmijenjeno 17:29 CEST
Bh. sindikati pozdravljaju reviziju privatizacije, kojom su uništeni privredni giganti, a Transparency International upozorava na politički utjecaj.

U Bosni i Hercegovini, gdje hiljade radnika posljednjih godina demonstrira na ulicama zbog izgubljenih prava, najavljeno je formiranje Agencije za reviziju privatizacije.

Kako je iz Sarajeva izvijestio reporter Al Jazeere Sanel Kajan, u poslijeratnoj privatizaciji uništeni su u svijetu poznati bh. privredni giganti, poput Famosa, Hidrogradnje, Vranice, UPI-ja, TAS-a i Sarabona.

Nedjeljko Kovačević, koji je bio jedan od prvih radnika nekad poznate sarajevske tvornice čokolade i kandita Sarabon, danas prodaje cvijeće, dok je nekadašnja tvornica u ruševnom stanju.

„Ja sada pored svoje firme prodajem cvijeće. Nažalost, trebao sam biti tu – u firmi. Jer ova kompanija je zlatna koka. Da smo podmirivali samo Kanton Sarajevo našim proizvodima, ne bismo znali šta s novcem. Sad je ovo napušteno, prazno“, kazao je Kovačević za Al Jazeeru.

‘Cunami mešetara’

Nekada građevinski gigant, GP Vranica danas je u stečaju.

Radnik Vranice Safet Šabota kaže da je u poslijeratnom periodu upitna budućnost svih velikih firmi.

„Došao je kraj svim gigantima, koji sada praktično nestaju. Nekakvi su mešetari došli u ovu zemlju i ovom zemljom haraju kao cunami. Sve jednog giganta su uspjeli da ugase“, tvrdi Šabota.

Transparency International (TI) upozorava da bi procesi revizije mogli prerasti u političke obračune između prijašnjih i sadašnjih stranaka na vlasti.

„Sada raditi reviziju privatizacije je neophodno“, tvrdi Emir Đikić iz organizacije TI.

„Ako je definisano da treba osnovati Agenciju koja bi trebala biti neovisna da zaista bude neovisna i da provodi postupak onako kako je utemeljeno zakonom.“

„Ono što će nam se najvjerovatnije dogoditi, kao i u svemu što nam se dogodilo u dosadašnjem periodu, da će ta agencija biti agencija koja će biti politički imenovana, najvjerovatnije, što budi sumnje da će taj proces revizije privatizacije ići onako kako bi trebao ići.”

Spašavanje preostalih firmi

Sindikati pozdravljaju reviziju privatizacije u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović ističe da više od 70.000 radnika nema povezan staž, najviše zbog privatizacije javnim upisom dionica.

Bajramović smatra da bi se revizijom privatizacije trebala uraditi i analiza o tome šta se još može spasiti.

„Imamo još Vitex, KTK … Ima firmi koje još nisu ušle u privatizaciju. Možda je ovo dobro da se preduprijede moguće negativne radnje koje su se dešavale u prošlom vremenu privatizacije.”

Kako je izvijestio Kajan, entiteti u BiH tokom proteklih godina povukli su milione eura kreditnih sredstava da bi pripremili proces privatizacije ili angažirali međunarodne konsultante koji bi pomogli da određene kompanije budu na najbolji mogući način pripremljene za prodaju.

„Međutim, izostalo je očekivano zapošljavanje, investiranje i modernizacija opreme, novi proizvodi, nova tržišta, te potrebna proizvodna i tržišna efikasnost“, kazao je Kajan.

http://bcove.me/u35tnmpg

kriminalne privatizacije

 

Izvor: Al Jazeera

Izvor:

http://balkans.aljazeera.net/makale/revizija-privatizacije-kao-politicki-obracun

24. Aprila 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši