ANTI-KRIMINAL

Pravo na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku ugroženo od strane sudova (sudija) !

‘Država bi uštedjela 25 milijuna kuna kada bi višak sudaca specijalizirala za stare slučajeve’

Trenutno državu zbog dugotrajnih procesa tuži 5000 ljudi. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu predlaže angažiranje sudaca koji bi radili na starim predmetima

Unatoč svim naporima, akcijskim planovima, povećanju broja sudaca i sudskih savjetnika, hrvatski sudovi i dalje su zatrpani velikim brojem neriješenih predmeta. Posebno sa starim predmetima, kakvima se smatraju svi stariji od tri godine.

Posljedice toga su manjkava pravna sigurnost građana, nepovjerenje prema pravosuđu, ali i povećana sumnjičavost ozbiljnih stranih investitora, koji nemaju garanciju da će njihovi potencijalni ulozi u Hrvatskoj biti osigurani u slučaju bilo kakvih sudskih sporova. Zasigurno nije zanemariva ni stavka troškova starih predmeta, koja hrvatske porezne obveznike svake godine stoji 30-ak milijuna kuna.

Naime, zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku lani je strankama dosuđeno oko 33 milijuna kuna. Preklani 35 milijuna, a u proračunu je za ovu godinu rezervirano 27 milijuna kuna za tu namjenu. Jer na sudovima je trenutno oko 5000 tužbi stranka koje smatraju da im je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Prema dosadašnjoj praksi, ogromna većina vjerojatno će dobiti odštetu. Prosječno, od tri do pet tisuća kuna po tužbi.

Iznimno skupo za državu koja pokušava uštedjeti u svim segmentima, a pritom, smatra većina upućenih u probleme hrvatskog sudstva, ima dovoljan broj sudaca.
Osnivanje odjela

Ideja kako riješiti problem starih predmeta bilo je puno. No, svaki imalo smjeliji prijedlog nije prošao. To se dogodilo i sa zamisli suca Vinka Mioča, predsjednika Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, kada je prilikom kandidature za predsjednika zagrebačkog Županijskog suda predložio i program rješavanja starih predmeta. Međutim, prijedlog je sadržavao dodatno plaćanje sudaca za rad na starim predmetima, što je automatski izazvalo revolt dijela struke.

Sudac Mioč predlagao je osnivanje odjela za stare predmete, u prvome redu na najopterećenijim općinskim sudovima u Hrvatskoj, počevši od zagrebačkog, u kojima bi radili postojeći suci. No, više ne bi svi suci radili i na novim i na starim predmetima, nego bio manji broj sudaca u odjelima za stare spise radio isključivo na starim predmetima, dok bi se ostali posvetili onima novijeg datuma.

– Prema mojoj projekciji u cijeloj Hrvatskoj bilo bi potrebno 50 do najviše 60 sudaca za rad u odjelima za stare spise. Međutim, smatram da bi za taj rad trebali biti i posebno plaćeni jer se često radi o složenim i obimnim predmetima koje su pojedinci gurali na stranu i rješavali jednostavnije predmete. Dakle, bili bi dodatno plaćeni za teži rad. Dodatak do tri tisuće kuna na plaću neto, značio bi godišnji bruto iznos od najviše 72.000 kuna po sucu, odnosno manje od 4,5 milijuna kuna troška za državu na godišnjoj razini. S druge strane, država trenutno plaća oko 30 milijuna kuna godišnje strankama zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Računica je, dakle, jednostavna. Osim toga, imali bi zadovoljne stranke i zadovoljnog suca koji je plaćen za svoj rad na rješavanju tuđeg taloga – ispričao nam je sudac Mioč.

Pojednostavljeno, rješavanjem samo jednog starog predmeta mjesečno sudac bi zaradio spomenuti dodatak na plaću, koji je otprilike jednak iznosu jedne odštete.

– Kada bi se riješio ili sveo na minimum problem starih neriješenih predmeta na velikim općinskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, suci odjela za stare spise trebali bi raditi kao ispomoć za rješavanje starih predmeta na manjim općinskim sudovima, splitski u Makarskoj i Supetru, osječki u Vukovaru i Iloku i tako dalje. Pritom bi i suci odjela za stare spise imali istu normu kao i ostali, cijeneći naravno težinu predmeta – rekao je sudac Mioč te napomenuo da bi za realizaciju ovakvog programa trebalo ispuniti dva preduvjeta. Promijeniti zakonsku regulativu, posebice u pogledu plaća sudaca, te napraviti precizne projekcije utemeljene na trenutnom stanju starih predmeta na pojedinim sudovima i normiranju.

Poučen iskustvom na vlastitom sudu, Mioč kaže kako trenutno suci uglavnom brže rješavaju nove predmete dok stari često ostaju po strani. Statistički podaci govore u prilog tome da je predsjednik Općinskog kaznenog suda u Zagrebu uspio u velikoj mjeri uvesti red na tom sudu.

Sud koji je prije šest, sedam godina imao više od 10.000 neriješenih predmeta trenutno u radu ima 2528 spisa, od čega je 310 starih.
Nikakva kompenzacija

– Sa 12.000 predmeta došli smo na dvije i pol tisuće. Istina, 2000 je delegirano drugim sudovima, ali smo ipak sami smanjili broj za gotovo 8000. Sada je Općinski kazneni sud u Zagrebu prvi put u mogućnosti riješiti tuđe predmete, kao što je i riješio određen broj koji mu je Vrhovni sud delegirao sa sudova u Sesvetama i Velikoj Gorici. Prije četiri godine imali smo još 1780 starih spisa. Sada ih je tek nešto više od 300 – rekao je predsjednik suda Mioč i naglasio da se u svakom novom predmetu koji prijeđe granicu od tri godine i tako postane stari obavlja nadzor i utvrđuje odgovornost. Kao i kod zastara, čiji je broj s više od 200 smanjen na samo sedam u prošloj godini. Sudac Mioč napominje da bi odjeli za stare spise bili privremeni te da se kontrolom rješavanja predmeta i nadzora mora onemogućiti nagomilavanje starih slučajeva.

Jutarnji.hr

Izvor:

http://forum.pravosudje.ba/viewtopic.php?f=28&t=362&st=0&sk=t&sd=a&sid=9b9c20113d9f42584cd0a2f33fa36b62&start=710

 

7. Maja 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši