ANTI-KRIMINAL

Privatizacijski kriminal i revizija privatizacije ….

Šuhret Fazlić, direktor AP FBiH: Ratna privatizacija bila je rezultat političkih dilova
Zbog oklijevanja u privatizaciji deset preduzeća, izgubili smo 1,1 milijardu KM

Autor Amil DUČIĆ | Objavljeno 26.05.2012. u 08:01

Fazlić: Za ovu godinu predviđena prodaja 130 miliona KM kapitala, bez onog u "Aluminiju"   (Foto: F. Fočo)

Fazlić: Za ovu godinu predviđena prodaja 130 miliona KM kapitala, bez onog u “Aluminiju” (Foto: F. Fočo)

Slažem se u potpunosti da je bilo nezakonite ili pljačkaške privatizacije, pogotovo u ratnom periodu. Ratna privatizacija nije bila samo stvar propisa, nego je bila i rezultat političkih odnosa i stanja u BiH, ratnih političkih dilova.

Ova revizija koja se sada najavljuje vjerovatno će opet zavisiti od nekih političkih preduvjeta. No, lično mislim da od nje neće biti puno koristi, jer je proteklo mnogo vremena od određenih sumnjivih privatizacijskih aktivnosti.

Izražen interes

Izjavio je ovo u intervjuu za naš list direktor Agencije za privatizaciju FBiH (APF) Šuhret Fazlić. On ističe i da je zagovornik da se ispitaju sporne privatizacije, stvore zakonski uvjeti za krivično gonjenje onih koji su preduzeća nezakonito privatizirali te da država ponovo dođe u posjed opljačkane imovine kako bi se stvorila mogućnost za nova zapošljavanja i stvaranje novih vrijednosti.

Fazlić govori i o planovima za prodaju državnih preduzeća u ovoj godini, ali najavljuje i raskide kupoprodajnih ugovora. Osvrnuo se i na mogućnost privatizacije “BH Telecoma” i “Elektroprivrede BiH”.

Imenovani ste u tim Vlade FBiH za pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Možete li nam reći u kojoj mjeri će privatizacija nekih firmi u Federaciji, eventualno, biti uvjet za dobivanje novog stand-by aranžmana?

– Zahtjevi MMF-a u svim ranijim aranžmanima bili su da se ide u privatizaciju. Svjetska banka (SB) i MMF predviđaju privatizaciju kao jednu od mjera. Imali smo razgovore s predstavnicima MMF-a o privatizacije i izložili im planove za 2012. godinu. Govorili smo o potencijalima do 2015. godine. Oni nisu iznijeli nikakve specijalne zahtjeve, osim generalnog stava da privatizacija treba biti nastavljena i da se zastoji, koji su evidentni, otklone.

Kakav je onda plan Agencije za ovu godinu? Koje firme i kakvim metodama se planiraju privatizirati?

– Ove godine planirana je privatizacija 10 preduzeća: “Šipad Export-Import”, “Unis”, “Aluminij” d. d. Mostar, “Energoinvest” d. d. Sarajevo, “Hidrogradnja” Sarajevo, Remontni zavod Travnik, “Sarajevo osiguranje”, “Bosnalijek”, “Energopetrol” i Fabrika duhana Sarajevo. Ovdje se radi o planu privatizacije koji je usvojio Upravni odbor APF-a, a onda potvrdila i Vlada FBiH. Stanje kapitala tih preduzeća do početka ove godine, na bazi početnog bilansa i kotizacija na Sarajevskoj berzi, iznosi 130 miliona KM, ali to je kapital bez onog u “Aluminiju”.

To, međutim, ne znači da će sva ova preduzeća biti privatizirana. Prvo, Vlada mora donijeti svaku pojedinačnu odluku o metodi privatizacije. Sada trenutno imamo odluke Vlade da se ide u privatizaciju “Unisa” i “Šipad Export-Importa”. Metode privatizacije ovih preduzeća bit će stvar procjene.

Slučaj “Feroelektro”

No, prošlo je već skoro pola ove godine. Koliko je realno očekivati da u 2012. dođe do privatizacije nabrojanih firmi?

– Faktori koji mogu utjecati na privatizaciju su da li postoji odluka Vlade, zatim da se pokrene marketinška i promotivna aktivnost te da se nađe kupac. To ne zavisi samo od nas. Zavisi od situaciji u državi, u bh. privredi, od toga koliko smo interesantni kao država za buduće ulagače. Izvjesno je da ima preduzeća za koje postoji već izraženo interesiranje. Mi sada imamo odluku o privatizaciji “Unisa” metodom prodaje dionica na Sarajevskoj berzi i već imamo izraženo interesiranje za imovinu tog preduzeća.

Postoji li strateški plan da se privatizaciji priđe na neki drugi način, budući da iza nas imamo niz katastrofalnih privatizacijskih godina? Hoće li doći do neke promjene?

– Agencija je bila komotna u svom ponašanju do sada i to su joj uvjeti i okolnosti omogućavali. Kada je počela privatizacija, bilo je mnogo interesantnih i atraktivinih firmi koje su se mogle prodati za respektabilne sume novca. Onda je naišao jedan period stagnacije u privatizaciji, koji još traje. Evidentno je da mi s tim birokratskim načinom više ne možemo ništa postići. Ne možemo sjediti i čekati da nam dođe neki kupac.

Od toga nema ništa. Mi smo se malo prestrukturirali i postavili se na način da prodajemo svoju robu, izlazimo na tržište s marketinškim aktivnostima, generalno promoviramo privredu BiH, a posebno firme koje prodajemo. Modernizirat ćemo našu internet-stranicu, pokušat ćemo odrediti ciljna tržišta, gdje su potencijalni ulagači kako bismo išli prema njima. Iskoristit ćemo našu diplomatsko-konzularnu mrežu, koordinaciju s ministarstvima.

Kako biste ocijenili dosadašnju privatizaciju u FBiH i koliko je, ako je uopće, proizvela pozitivnih efekata kao što su otvaranje novih radnih mjesta, investicija? Kakve su, s druge strane, štete od dosadašnjih propalih privatizacija?

– Naš je položaj tu jasan. Preduzeća se prodaju putem tendera, sklapaju se ugovori po propisanim uvjetima. Ukoliko ih kupac ne ispoštuje, raskidamo ugovore. Najčešće se dešavalo da kupac nije investirao koliko je propisano ili nije upošljavao radnike. Ljudi to nisu mogli uraditi iz realnih razloga. S druge strane, imali smo slučajeve da su se preduzeća kupovala ne da bi se pokrenuo biznis niti zaposlili radnici, nego da bi došlo do interesantne imovine ili zemljišta, koje bi se prodalo. Dakle, jedan mešetarski odnos da se dođe do novca.

Mi smo u svim tim situacijama tražili raskid ugovora da sudski dođemo u posjed imovine. Najaktuelniji je slučaj “Feroelektro”. To preduzeće je izgubilo vrijednost kapitala i imovine. Trenutno se čeka glavna rasprava na Općinskom sudu Sarajevo u vezi s ovim predmetom. Mi smo tužili kupca zbog nepoštivanja obaveze iz ugovora. Očekujem raskidanje ugovora.

Milionski gubici

Na protekloj sjednici Parlamenta FBiH konačno je potvrđeno imenovanje direktora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom FBiH Senada Rahimića. Najavljuje se da bi ova direkcija uskoro trebala početi vraćati imovinu naših firmi, vrijednu više od milijardu KM, koja se nalazi u inozemstvu. Kakva je trenutno situacija i jesu li te najave opravdane?

– Agencija je naročito u posljednje dvije godine utrošila mnogo sredstava i resursa kada je u pitanju imovina iz pasivnog podbilansa. Stvoren je registar imovine u inozemstvu, angažirane su advokatske kuće u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, koje su ušle u sporove za povrat imovine i potraživanja.

To što nismo ostvarili neke efekte nije rezultat neaktivnosti, nego političkog stava tih država, naročito Srbije, koja ne poštuje Aneks G Sporazuma o sukcesiji. Mi smo sve to utužili kako bismo iskoristili mogućnosti radi arbitraže pred međunarodnim sudovima.

Nova direkcija će preuzeti na sebe da vodi sve ove aktivosti, ali APF će i dalje tragati za našom imovinom da konačno uđemo u njen posjed.

Kako komentirate informaciju o odlivu stranih investicija i izrazito nepovoljnom privrednom ambijentu? Je li u takvoj situaciji, uopće, realno očekivati da se pokrenu privatizacijski procesi?

– Od 1999. godine mi smo analizirali deset preduzeća, odabranih slučajnim uzorkom, kako bismo dobili određene pokazatelje. Utvrdili smo da je samo u tim preduzećima od 1999., kada su predali početne bilanse, do 2010. godine izgubljeno 1,1 milijarda KM kapitala!

Da smo nešto prodali, tada bismo došli do ovog novca. Mi smo taj kapital izgubili isključivo zbog oklijevanja u privatizaciji. Ušli smo u tranziciju i napravili društvenu strukturu koja ne podržava državno vlasništvo, nego privatno. No, i dalje zadržavamo državno i svakodnevno gubimo na kapitalu. Mi se moramo opredijeliti – ili idemo u tranziciju da stvaramo kapital ili se vraćamo na nešto što je bilo. Činjenica je da državna preduzeća stvaraju samo gubitke. Svakim danom u prosjeku se gubi po milion maraka.
Privatizacija “BH Telecoma” i EPBiH

Iz Vaše perspektive, je li realno očekivati privatizaciju “BH Telecoma” i “Elektroprivrede BiH” (EPBiH)?

– Agencija se zalaže za privatizaciju tih preduzeća. Naravno, pitanje je rokova kada to treba uraditi i po kojim metodama. O dinamici se treba razgovarati, da li prodati oba telekoma iz FBiH zajedno, zatim da se donese poseban zakon o tome. Mi smo pravili procjene da se do 2015. godine za ova preduzeća može dobiti 3,5 milijardi KM, a da se opet zadrži većinski paket.

Zaštitit ćemo državni kapital u “Borcu”

Raskinut je kupoprodajni ugovor s kupcem travničkog “Borca”. Ortačka grupa je preduzeće kupila za dvije marke, a na raspolaganju je imala 60 miliona KM. Šta će biti dalje s ovim preduzećem?

– Kada je privatiziran “Borac”, to je bila pozitivna priča. Ortačka grupa je imala obavezu da investira milion KM, uz zadržavanje svih radnika te zapošljavanje novih. Onda se ispostavilo da nisu bili sposobni da ispune obaveze. Mi smo napravili više aneksa ugovora pa su formirana nova dva preduzeća, a onda se sudski išlo na raskid ugovora. Pokušao se naći način da se sporazumno raskine taj ugovor, što se i desilo. Mi ćemo zaštititi državni kapital u “Borcu”. Radnici očekuju da se zna jasno čiji je to kapital, da bi se kod poslovnih partnera išlo u druge aranžmane, a onda očekuju i pomoć države kako bi se preduzeće konsolidiralo.

 

Izvor:

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/97617-suhret-fazlic-direktor-ap-fbih-ratna-privatizacija-bila-je-rezultat-politickih-dilova.html

26. Maja 2012. - Posted by | Uncategorized

Trenutno nema komentara.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

%d blogeri kao ovaj: