ANTI-KRIMINAL

Kolumnist …

16. Juna 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Nermin Pećanac – predsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) BiH: SDU BiH JE JEDINA POLITIČKA ALTERNATIVA U BOSNI I HERCEGOVINI

16. Juni 2012. in Intervjui

Vladajuća šestorka kako je vi nazivate, predstvalja najveće političke štetočine u hiljadugodišnjoj historiji BiH. To su politički lideri koji su odgovorni za razvlaščivanje i omalovažavanje Parlamenta BiH, jer sve ključne odluke se donose konsenzusom između njih šestorice u nekoj od njihovih stranačkih centrala…..Politički brak iz interesa nije zaista brak koji može da funkcioniše na duže staze. Posebno politički brak između dvije dijametralno politički suprostavljene političke partije kao što je SDP i SDA. Nakon petnaestak godina žestokog političkog konfrontiranja, SDP i SDA su nakon izbora 2010. godine dovedene u poziciju da zarad vlastitog političkog i finansijskog i svakog drugog interesa surađuju u okviru tzv. Platformaške koalicije u kojoj se našao jedan osobiti mix političkih partija sa krajnje desnice kao što je HSP, zatim tzv. tajkunske partije kao što je NSRB te tzv. ljevice u vidu SDP-a i naravno umjerene desnice u vidu SDA…..Nekoliko uvaženih članova Predsjedništva SDP-a, a govorimo o ljudima kao što su rahmetli Nijaz Duraković, Ivo Komšić, Bogić Bogičević, Miro Lazović, Sead Avdić, Esad Zgodić, Goran Crnogorac, Nijaz Skenderagić i drugi je bilo nezadovljno načinom rukovođenja partijom i o tome je javno govorilo. Umjesto da uvaži stavove eminentnih članova predsjedništva SDP-a, tadašnji, a i sadašnji vođa SDP-a Zlatko Lagumdžija je poveo vrlo prljavu kampanju protiv ovih ljudi kako u stranci tako i kroz medije….. Potrebno je promtno razbiti spregu kriminala, politike i državnih institucija, odnosno razbiti političku kontrolu nad radom državnih institucija, te je iz tog razloga suštinski neophodno formirati instituciju USKOK-a u BiH….Naime, gospodin Pudarić kao potpredsjednik F BiH ode u Donji Vakuf i donira tamošnjoj biblioteci knjige za lektiru, a i ne pomene pitanje dvije škole pod jednim krovom, ili podijeli ne znam 50 peći na čvrsto gorivo, socijalno ugroženim, a premijer Vlade F BiH iz njegove stranke, direktor BH gasa iz njegove stranke i direktor Elektroprivrede BiH iz njegove stranke dogovore povećaje cijene plina i struje nekoliko puta u ove dvije godine……

Gospodine Pećanac! Imali smo već agoniju formiranja vlasti nakon posljednjih općih izbora, u režiji vladajuće šestorke, a sada smo sudionici da se šestorka, u nešto izmijenjenom sastavu, opet bavi sama sobom, umjesto da radi ono zbog čega su izabrani. Kako vi u SDU vidite ovu situaciju? Postajemo li opet njihovi taoci?

PEĆANAC: Da! Vladajuća šestorka kako je vi nazivate, predstvalja najveće političke štetočine u hiljadugodišnjoj historiji BiH. To su politički lideri koji su odgovorni za razvlaščivanje i omalovažavanje Parlamenta BiH, jer sve ključne odluke se donose konsenzusom između njih šestorice u nekoj od njihovih stranačkih centrala. Pošto se svakako o svemu dogovovaraju bili bi poštenije prema građanima da se čitava predstava sa izborima u državne institucije zaobiđe i da se samo glasa za njihove pozicije. U potpunosti se slažem s vama i mi u SDU BiH vidimo ovu situaciju ne kao političku nego kao talačku krizu, u kojoj su glavni akteri lideri šest vladajućih stranaka u BiH, a najveće žrtve te krize su naravno građani BiH.

Zalažete se za raspisivanje novih izbora. Šta bi nam oni novoga donijeli?

PEĆANAC: SDU BiH je u više navrata tražila da se raspišu prijevremeni izbori u BIH, još dok je 2011. godine trajala kriza oko uspostave Vijeća ministara, odnosno tražili smo da OHR, Ustavni Sud ili Centralna izborna komisija javno izađu sa modusima u vezi raspisivanja prijevremenih izbora. To je demokratska procedura koja je u praksi u svim demokratskim društvima. Ukoliko politička većina ne može da se dogovori u vezi ključnih pitanja potrebno je provjeriti njihovu političku validnost, odnosno potrebno je da građani daju svoje mišljenje o čitavoj situaciji. Nažalost mi smo u BIH zatočenici raširenog političkog utjecaja šest lidera koji preko ključnih pojedinica u državnim institucijama odanih prvrenstveno njima ucjenjuju i vrše pritisak, te uspostavljaju kontrolu nad nadležnim institucijama koje donose odluke koje odgovaraju prvenstveno njima. Tako je i sa odlukom o prijevremenim izborima. Jedna od institucija veoma podložnih političkoj kontroli je nažalost i Centralna izborna komisija. Centralna izborna komisija BIH je prema ekspertima GRECO-a u sukobu interesa, jer članove CIK-a bira Parlament BIH, a oni onda preko CIK-ovog birokratskog aparata vrše pritisak na ostale političke stranke, prvenstveno na opoziciju, odnosno konkurenciju vladajućim političkim oligarhijama. Kada se u tom kontekstu pokuša komentirati vaše postavljeno pitanje, odgovor se svodi na to da su nam i pored svih opstrukcija koje se u tom pogledu vrše od strane vladajućih političkih partija, prijevremeni izbori više nego neophodni, jer se jedino na taj način može doći do promjena i stabilizacije političke situacije u BIH. Prijevremeni izbori bi na političku scenu donijeli neke nove političke subjekte kao što je SDU BiH u poziciju da u dobroj mjeri smanje uticaj vladajuće šestorke i da krenu u korijenite reforme i stvarnu borbu protiv korupcije i kriminala.

Sada, kada je puklo između SDP i SDA, pitam Vas: da li je ta koalicija uopće bila prirodna? Šta ih je, zapravo, bilo povezalo?

PEĆANAC: Politički brak iz interesa nije zaista brak koji može da funkcioniše na duže staze. Posebno politički brak između dvije dijametralno politički suprostavljene političke partije kao što je SDP i SDA. Nakon petnaestak godina žestokog političkog konfrontiranja, SDP i SDA su nakon izbora 2010. godine dovedene u poziciju da zarad vlastitog političkog i finansijskog i svakog drugog interesa surađuju u okviru tzv. Platformaške koalicije u kojoj se našao jedan osobiti mix političkih partija sa krajnje desnice kao što je HSP, zatim tzv. tajkunske partije kao što je NSRB te tzv. ljevice u vidu SDP-a i naravno umjerene desnice u vidu SDA. Dakle, politički suprostavljene partije su se povezale na bazi interesa odnosno raspodjele fotelja, a u javnosti su nastupale kao partije koje imaju tzv. “Platformu” za svoj mandatni period. Da od te i takve platforme nema ništa pokazalo se vrlo brzo kada je 2011. krenuo SDP-ov cunami sa smjenama svih direktora i upravnih odbora u javnim preduzećima bez obzira na njihove rezultate. U momentu kada su politički potezi koje je u protekle dvije godine vukao SDP kao lider ovog cirkusa od platformaške kolicije, dobro ugrozili političke pozicije SDA, Suljeman Tihić je počeo da zauzima posebne stavove u okviru koalicije po određenim pitanjima, nastojeći da na taj način skine stigmu odgovornosti za katastrofalno stanje u socijalnom i ekonomskom sektoru sa SDA. To se nije desilo, SDP je raskinuo koliciju upravo koristeći traženje izgovora od strane SDA za ovakvo teško stanje, okrivljujući ih na taj način za sve opstrukcije i kočnice u okviru Platforme. Dakle, ono za šta su se kao politički lideri deklarativno zalagali na početku platformaškog cirkusa, palo je u vodu zarad u prvom redu vlastitog političkog interesa i SDA i SDP-a. To dovljno govori o prirodi te koalicije, koja nije bila programska već čisto foteljaška koalicija sazdana od obostranih interesa u podijeli političkog izbornog plijena, a sve na štetu građana BiH.

Iako je, nadam se, većem dijelu i naših čitatelja manje-više poznato, zbog onih drugih Vas molim da ukratko objasnite zbog čega je došlo do razlaza sa SDP-om nakon čega je, krajem 2003. godine osnovana SDU?

PEĆANAC: Pa to se ne može baš ukratko pojasniti. To je bio evolutivan proces koji je trajao jedno određeno vrijeme. Nekoliko uvaženih članova Predsjedništva SDP-a, a govorimo o ljudima kao što su rahmetli Nijaz Duraković, Ivo Komšić, Bogić Bogičević, Miro Lazović, Sead Avdić, Esad Zgodić, Goran Crnogorac, Nijaz Skenderagić i drugi je bilo nezadovljno načinom rukovođenja partijom i o tome je javno govorilo. Umjesto da uvaži stavove eminentnih članova predsjedništva SDP-a, tadašnji, a i sadašnji vođa SDP-a Zlatko Lagumdžija je poveo vrlo prljavu kampanju protiv ovih ljudi kako u stranci tako i kroz medije. Njegov sukob sa vlastitim Predsjedništvom kulminirao je u novembru 2002. godine na Kongresu SDP-a, kada su svi članovi Predsjedništva SDP-a koji su se otvoreno suporstavljali politici vođe SDP-a napustili rukovodstvo SDP-a u prvom redu zbog loših izbornih rezultata na općim izborima te godine i zbog autokratskog načina vođenja SDP-a. Nakon toga su kao odgovorni socijaldemokrati nastavili svoj politički angažman u okviru SDU-a kojeg su osnovali kao odgovor na dešavanja u SDP-u. Taj čin je do mog izlaska iz SDP-a u toj stranci pravdan time da su svi oni koji su otišli i osnovali SDU, bili nezadovoljni vlastitm pozicijama u okviru SDP-a, što je bio potpuni apsurd, jer su ljudi o kojima se radi bili u samom rukovodstvu SDP-a i na vrlo važnim funkcijama u državnoj vlasti i sve su to napustili iz principjelnih razloga. Zatim se također, kao izraz autokratskog načina vođenja stranke od strane Lagumdžije, desilo raspuštanje Kantonalne organizacije SDP Sarajevo na čijem sam ja bio čelu. To je bio najbolji dokaz da SDU nije nastao kao izraz nezadovoljnih funkcionera SDP-a, već kao protest zbog zanemarivanja istinskih principa socijaldemokratije što je bio kontinuitet u okviru rukovođenja SDP-om, te vrlo prizemnog i arogantnog odnosa lidera SDP-a prema okosnici intelektualne ljevice u BiH. Naravno i ja sam kao i moje kolege nastavio da svoju pripadnost socijaldemokratiji dalje afirmišem kroz SDU BiH promovirajući istinske principe socijaldemokratije, kao što su socijalna i pravna država, jednakost, borba protiv siromaštva i borba protiv institucionalnog kriminala i korupcije. Da smo bili u pravu pokazuju ove nepune dvije godine vlasti SDP-a u kojima su oni apsolutno napustili izvorne principe socijaldemokratije i u bukvalnom smislu postali desničarska stranka.
“Zajedno protiv lopova, korupcije i siromaštva”, glasi vaš slogan. Hoće li i kada doći vrijeme kada će neka kritična masa bh. birača ozbiljno i konsekventno shvatiti ovu poruku?

PEĆANAC: To je bila parola koju je smislio rahmetli prof.dr Nijaz Duraković za naš nastup na općim izborima 2010. godine i mi u SDU smo zvanično kao vid izraza poštovanja prema osnivaču socijaldemokratije u BiH, tu parolu uzeli za naš stalni izborni slogan koji zaista najbolje oslikava stvarno stanje i države i društva u BiH. Onog trenutka kada ovaj slogan više ne bude aktuelan mi ćemo živjeti u državi blagostanja, socijalne pravde, državi uređenog pravnog ustrojstva, gdje će se realizirati efikasni programi borbe protiv siromaštva i voditi beskompromisna borba protiv svih vidova institucionalnog i organiziranog kriminala i korupcije. Dakle, ukoliko građani danas ne prepoznaju ove vrijednosti, one će sasvim sigurno uz visoko moralne političare biti prepoznate jednog dana i njima će biti ukazano povjerenje od strane birača. SDU BiH je u tom pogledu potpuno relaksiran i kao politički kolektiv i kao pojedinci, jer mi nismo stranka koja po svaku cijenu želi doći na vlast i “uzjahati” javna dobra i od toga dobro živjeti. Mi želimo da stvorimo ambijent u kojem će svaki čovjek moći živjeti od svog rada i znanja, to smatramo našim prevashodnim političkim ciljem, smatramo da smo kadri i sposobni to napraviti i to nudimo građanima kao naš politički program. Međutim, za razliku od drugih mi za realizaciju tog programa imamo kadrove koji su provjereni u najtežim trenucima za ovu državu i koji se nisu okoristili niti su je na bilo koji način oštetili. Radi se o Miri Lazoviću, Ivi Komšiću, Stjepanu Kljuiću, kao i mnogim drugim ljudima kojima je jedina “mana” što još nisu afirmisani kao naprijed navedeni. Oni su moralna vertikala i uzor u političkom smislu za sve nas koji treba da se ponašamo u skladu sa principima morala, pravde i poštenja koje su protjerane iz političkog života.

Treba li nama “USKOK” i kako ga institucionalizirati?

PEĆANAC: Pa to je pitanje isto kao da li u Sahari treba da padne kiša? BiH je sasvim sigurno najkorumpiranija zemlja u regionu, mi smo eldorado za razne kriminalne grupe. Kriminal se kod nas posebno zahvaljujući ratu, postratnoj privatizaciji i teškom socijalnom stanju u društvu etablira veoma brzo i iz uličnih bandi prerasta u firme i kompanije sa legalnim biznisom. Zatim se te kompanije putem sponzorstava ili prijateljskih veza povezuju sa politikom i na sceni imamo tzv. komplementarni sistem kohabitacije u kojem kriminogene grupe imaju svoje političke favorite. Najbolji primjer za takvo što je kao što mediji navode Narodna Stranka Radom za Boljitak koja je nastala kao podružnica firme Lijanović doo. Braća Lijanović su tokom rata u najmanju ruku na sumljiv način razvili svoj biznis, a onda su sitan obrt sa stokom pretvorili u moćnu firmu i naravno sada žele da svoje “investicije” obezbjede kroz politički uticaj preko Stranke koju su formirali. Da stvar bude gora braća Lijanović koriste svoj više nego dobar materijalni položaj da kupuju glasove na izborima i iskorištavaju teško socijalno stanje građana. To je najrječitiji primjer tzv. tajkunske stranke koja je nastala kao izraz modernog neokapitalizma u BiH, kojem se SDU suprostavlja u političko-ideološkom smislu, jer kao što sam već rekao, mi kao stranka jedini baštinimo i držimo u životu osnovne principe socijaldemokratije. To je velika odgovornost posebno zato što su i SDP i SNSD dvije najveće socijaldemokratske stranke u BiH kompromitirali u potpunosti borbu za socijalnu državu i borbu za smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih.
Zbog ovakve agresivne evolucije neokapitalizma koja je na sceni u BiH, svaka Stranka koja za sebe kaže da socijaldemokratska mora da digne svoj glas protiv tajkunizacije cijele države i svih njenih instrumenata i svođenje izborne volje građana na odluke šest lidera. Potrebno je promtno razbiti spregu kriminala, politike i državnih institucija, odnosno razbiti političku kontrolu nad radom državnih institucija, te je iz tog razloga suštinski neophodno formirati instituciju USKOK-a u BiH. Sa druge strane Ured za suzbijanje korupcije i kriminala u BiH, neophodno je formirati pri Tužilaštvu BiH. Jedino Tužilaštvo BiH treba da ima ingerencije i uvid nad radom ovog organa, koji opet mora da radi u skladu sa najvišim policijskim standardima. Prevashodan operativni zadatak ovakvog policijskog organa treba da bude prikupljanje istražnih podataka o organizovanim kriminalnim grupama i njihovoj povezanosti sa državnim aparatom. To mora da bude u institucionalnom smislu potpuno izolirana grupa istražitelja na čijem čelu bi trebao da bude pomoćnik Glavnog Tužioca BiH, koji bi trebali da imaju i stručnost i hrabrost da se uhvate u koštac sa korupcijom i kriminalom. Svako spuštanje ovog ureda na entitetski nivo po mom mišljenju predstavlja samo gomilanje administracije i nastavak deklarativne borbe prortiv kriminala i korupcije.

Jedan od vaših prioriteta u povodu izbora 2010. je bio donošenje novog Ustava BiH. Za kakav Ustav se zalažete i na koji način doći do njega?

PEĆANAC: Donošenje novog Ustava BiH za SDU BiH predstavalja uslov za efikasno rješavanje svih političkih i ekonomskiih problema sa kojima se BIH suočava u postdejtonskom periodu. Činjenica je da su svi građani BiH sadašnjim Ustavom diskriminisani samo na različitiom djelovima BiH, a tu diskriminaciju proizvodi podijela BiH na dva entiteta. Stoga SDU BiH ne prihvata sadašnju Ustavno-pravnu i teritorijalnu organizaciju BiH kao trajno rješenje, već se zalaže za uspostavljanje Republike BiH. U tom kontekstu SDU BiH se zalaže za novi koncept teritorijalne organizacije BiH u kojem će biti u potpunosti zastupljena individualna, ljudska i nacionalna prava na cijeloj teritoriji BiH. Novi ustav treba omogućiti funkcionalne, transparentne i stabilne državne institucije koje mogu usvojiti i provesti standarde i vrijednosti Evropske unije i NATO-a, kako bi BiH što prije postala punopravna članica ovih asocijacija.

Ali, podsjećam Vas na Ustav RBiH koji je nije na legalan i legitiman način stavljen van snage, kao što nije ni ovaj Dejtonski, po kojem BiH kao funkcionira, u parlamentarnoj proceduri usvojen. Za povratak u život Ustava RBiH se putem FB bori preko 300 hiljada građana naše zemlje. Šta Vi o tome mislite?

PEĆANAC: Pazite, Facebook je vrlo moćno sredstvo socijalne kohezije i u tom kontekstu predstavlja pravi socijalni fenomen, međutim naši političari veoma malu pažnju posvećuju na taj način izraženoj volji građana. Oni samo priznaju rezultate izbora, a to je ujedno i najviši demokratski čin u političkom životu jedne zemlje. Njima Facebook populacija i njeno povezivanje u neku grupu ne znači apsolutno ništa. Stoga uz dužno poštovanje prema svim Facebook aktivistima, sa aspekta rezonovanja naših političkih elita, bilo bi dobro da se ljudi koji žele povrat Ustava R BiH okrenu onim političkim subjektima koji to zagovaraju u praksi, jer jedino Parlament BiH može donijeti takvu odluku i provesti je u život. Druga solucija je dešavanje naroda odnosno Egipatski scenario, koju kao revolt mogu generisati Facebook grupe, ali poznavajući naše političke oligarhije misim da to ne bi bilo dovoljno. Dakle, građani jedino svojom voljom izraženom na izborima mogu zaista promjeniti takvo stanje ne samo vezano za Ustav R BiH što jedno od ključnih pitanja dalje afirmacije državnih vrijednosti u BiH, već kada je u pitanju povećanje ukupnog životnog standarda građana i drugih pitanja važnih za život građana.

Prije nekoliko dana malo je zaiskrilo između Vas i gospodina Svetozara Pudarića. Šta se, zapravo, desilo?

PEĆANAC: … Ma vidite, istina smeta samo onome ko se nađe direktno pogođen s njom. Moje izlaganje na Skupštini Kantona Sarajevo jeste bilo zaista oštro, kritički i argumentovano usmjereno prije svega prema SDP-u kao nosiocu vlasti u BIH, koji je nakon dvije godine pokrenuo proces promjene koalicionog partnera, iako je to mogao uraditi daleko ranije. Onog momenta kada sam ja u svom izlaganju pomenuo predsjednika SDP-a u negativnom kontekstu gospodin Pudarić je burno reagovao i kao gost Skupštine grubo prekinuo moje izlaganje. Moram reći da sam ja u istom tom izlaganju pominjao i gospodina Pudarića, no on je tek na pominjanje svog vođe burno reagovao. To dovoljno govori o njemu personalno, jer se radi o osobi koja očigledno ima kompleks zamjene identiteta i predstavlja eklatantan primjer licemjerstva SDP-a. Naime, gospodin Pudarić kao potpredsjednik F BiH ode u Donji Vakuf i donira tamošnjoj biblioteci knjige za lektiru, a i ne pomene pitanje dvije škole pod jednim krovom, ili podijeli ne znam 50 peći na čvrsto gorivo, socijalno ugroženim, a premijer Vlade F BiH iz njegove stranke, direktor BH gasa iz njegove stranke i direktor Elektroprivrede BiH iz njegove stranke dogovore povećaje cijene plina i struje nekoliko puta u ove dvije godine. Dakle, njegovo ponašanje najbolje govori o stanju demokratije unutar njegove stranke i državnih struktura pod patronatom SDP-a, jer to što je on uradio predstavlja naviku, molim Vas lijepo on se ne libi da u Skupštini Kantona Sarajevo povišenim tonom drži bukvice izabranom poslaniku drugog političkog subjekta. Zamislite onda na šta liči sjednica glavnog odbora SDP-a, u najmanju ruku na partijska okupljanja najgorih diktatorskih režima, gdje svako oporećno mišljenje predstavlja kartu za radni logor u jednom smjeru.

Pokrenuli ste inicijativu da se most koji se gradi kod Akademije likovnih umjetnosti zove po rahmetli Nijazu Durakoviću. Dokle se došlo s tim?

PEĆANAC: Klub poslanika SDU BiH u Skupštini Kantona Sarajevo je pokrenuo inicijativu da se u čast rahmetli prof.dr. Nijaza Durakovića novi most koji se gradi kod Akademije likovnih umjetnosti nazove po njemu. Našu inicijaitivu podržale su mnoge nevladine organizacije, nezavisni intelektualci, akademici među kojima Ejup Ganić i Ljubomir Berberović, predstavici boračkih udruženja i obični građani. Na hiljade postpisa podrške smo dobili za ovu inicijativu i sve smo to proslijedili prema komisiji Skupštine Kantona Sarajevo koja je nadležna za ova i slična pitanja. Skupština Kantona Sarajevo još nije raspravljala o tom pitanju nadamo se da će do otvaranja mosta Skupština donijeti odluku o imenovanju tog novog mosta na Miljacki po rahmetli prof.dr. Durakoviću.

Šta očekujete od predstojećih lokalnih izbora?

PEĆANAC: Iskreno, očekujemo veoma dobre rezultate, nadamo se da su građani prepoznali prave vrijednosti, a to možemo tvrditi zato što smo samo u Kantonu Sarajevo u posljednjih šest mjeseci primili oko 5000 novih članova. SDU BiH se nalazi u svojevrsnoj medijskoj blokadi, što nas u suštini natjeralo da radimo najboljim metodom, od građanina do građanina po mjesnim zajednicama, po našim manjim i većim skupovima koji su izuzetno posjećeni što se može vidjeti i na našoj web stranici www.sdu.ba. Na navedenim tribinama SDU nije građane upoznavao samo sa istinskim vrijednostima socijaldemokratije, već pokušavamo i na našu sreću uspjevamo da kod građana razbijemo jednu vrstu straha čime ih plaše ovi na vlasti, koji govore o novim sukobima i da nema alternative osim njih itd.
Bez lažne skromnosti u ovom trenutku u ovom političkom haosu u BIH, SDU BiH je jedina politička alternativa u Bosni i Hercegovini.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

PEĆANAC: Hvala i vama na prostoru i moji pozdravi i poštovanje za Vaše čitaoce.

RAZGOVOR VODIO: Bedrudin GUŠIĆ (367)

 

Izvor:

http://bedrudingusic.wordpress.com

 

16. Juna 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Josip Broz Tito je na suđenju rekao : “Ne priznajem sud klasnog neprijatelja već priznajem samo sud svoje partije” a Jašarević i ostali islamisti idu dalje i od Tita pa kažu da priznaju samo Allahov sud…

Suđenje Jašareviću i ostalima: Priznajemo samo Allahov sud

“Muslimanima je zabranjeno da poštuju sud koji je izmislio čovjek. Priznajem samo sud Allaha”, izjavio je Jašarević….”Priznajem samo sud svoje partije”, izjavio je drug Tito…

ODBILI DA USTANU PRED SUDIJAMA : Zašto ??? Možda ljudi  čitali novinske tekstove o korupciji u pravosuđu???

U Sudu BiH danas je počelo suđenje Mevlidu Jašareviću, Emrahu Fojnici i Munibu Ahmetspahiću zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD u Sarajevu 28. oktobra prošle godine, koji su udaljeni iz sudnice zbog nepoštovanja Suda.

.Mevlid Jašarević na Sudu BiH

Na početku suđenja predsjedavajući Sudskog vijeća Branko Perić upozorio je optužene da su obavezni da poštuju Sud BiH kao državnu instituciju, na šta je Jašarević rekao da ne priznaje Sud BiH pred kojim mu se sudi za teroristički napad.

“Muslimanima je zabranjeno da poštuju sud koji je izmislio čovjek. Priznajem samo sud Allaha”, izjavio je Jašarević nakon što je dva puta tokom glavnog pretresa zajedno sa Fojnicom i Ahmetspahićem odbio da ustane pred sudijama.

Na zahtjev Perića, nakon pauze i ubjeđivanja branilaca, Jašarević i Fojnica su pristali da skinu tradicionalne vehabijske kapice, dok je Ahmetspahić u Sud došao bez kapice. Fojnica je takođe istakao da ne ustaje “iz vjerskih razloga“.

Nakon opomene i konsultacije sa advokatima, optuženi su ponovo odbili da ustanu prilikom ulaska sudija u sudnicu, zbog čega ih je Perić udaljio sa suđenja.

“Ovo je samo zato što smo muslimani”, dobacio je Fojnica prilikom izlaska iz sudnice.

I Tužilaštvo i odbrana najavili su da će pozvati predstavnike Američke ambasade za svjedoke. Tužilac Dubravko Čampara iznio je optužnicu na osnovu koje je rekao da će Tužilaštvo dokazati da se radi o krivičnom djelu terorizma i organizovanja terorističke grupe.

“Ovaj teroristički čin nije se mogao desiti bez dobre organizacije i planiranja“, istakao je Čampara i najavio da će Tužilaštvo saslušati 26 svjedoka i 13 vještaka koji će odgovoriti na pitanja koje je oružje korišteno i čije je to oružje.

Takođe će biti izneseno više od 100 materijalnih dokaza, među kojima su i video-snimci terorističkog napada na Američku ambasadu, kao i Jašarevićeva oproštajna poruka.

Čampara je podsjetio da je Jašarević iz automatske puške ispalio 105 metaka na zgradu Američke ambasade u Sarajevu i teže ranio pripadnika obezbjeđenja zgrade Mirsada Velića.

“Dokazat ćemo da su optuženi postali pripadnici terorističke grupe koja je organizovana u okviru tzv. vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči, s ciljem da svojim djelovanjem prema institucijama i organima vlasti u BiH, kao i drugih država koje imaju diplomatska predstavništva u BiH, po uzoru na Al Kaidu, izraze nezadovoljstvo položajem njihove zajednice i sličnih zajednica u zemlji, Evropi i svijetu“, rekao je Čampara.

Prema njegovim riječima, ovaj čin izvršen je s ciljem iznuđivanja ustupaka od organa vlasti da NATO snage napuste Afganistan, prijetnji građanima SAD-a i Njemačke, te zastrašivanjem stanovništva i destabilizacijom osnovnih političkih i ustavnih struktura vlasti.

Fojnica i Ahmetspahić, naveo je tužilac, terete se da su kao članovi terorističke grupe nabavili sredstva, te preduzeli druge radnje kojima su stvorili uslove za izvršenje krivičnog djela terorizma, te učestvovali u organizovanju terorističke grupe.

Advokat Jašarevića Senad Dupovac istakao je da će odbrana dokazati da ovaj napad nije bio planski smišljen i da nije bilo organizovanja terorističke grupe.

On je odbacio navode optužnice da je njegov branilac postupao po uzoru na Al Kaidu. “Imamo dokaze kojima ćemo objektivno prikazati kontekst događaja“, rekao je Dupovac.

Advokat Fojnice, Mirza Kovač tvrdi da njegov branjenik nije znao za namjere i motive Jašarevića. “Oni nisu zajedno djelovali. Dokaza tćemo da je ovaj događaj djelo pojedinaca, a ne organizovane grupe”, rekao je Kovač.

Nakon pretresnog postupka Dupovac je rekao novinarima da će se “pravna bitka” voditi oko toga da li postoji teroristička grupa ili ne. “Ako dokažemo da Jašarević nije član terorističke grupe ‘skinut ćemo’ mu 10 godina zatvorske kazne“, rekao je Dupovac.

Kovač tvrdi da se Jašarevićev pomagač, čovjek koji ga je dovezao do Američke ambasade, “mirno šeta gradom” i dodaje da policijske agencije ništa ne čine po tom pitanju.

Izvor:

http://www.klix.ba/

16. Juna 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

“Dnevni avaz” objavljuje : “Zapošljavani savjetnici bez dana radnog staža iako su morali imati najmanje pet godina iskustva”…

Da biste pročitali tekst, slijedite link:

http://www.dnevniavaz.ba

16. Juna 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

UREDBA O PRAVILIMA ZA UČEŠĆE ZAINTERESIRANE JAVNOSTI U POSTUPKU PRIPREME FEDERALNIH PRAVNIH PROPISA I DRUGIH AKATA

Službene novine Federacije BiH, broj 51/12 od 13.06.2012.godine.

 

Na osnovu člana 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne
i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 1/94, 8/95,
58/02, 19/03, 2/06 i 7/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,
na 53. sjednici održanoj 04.06.2012. godine, donijela je

UREDBU
O PRAVILIMA ZA UČEŠĆE ZAINTERESIRANE
JAVNOSTI U POSTUPKU PRIPREME FEDERALNIH
PRAVNIH PROPISA I DRUGIH AKATA
Član 1.
(Predmet)
Ovom uredbom uređuju se pravila za postupanje Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada),
federalnih ministarstava, federalnih uprava i federalnih upravnih
organizacija (u daljem tekstu: federalni organi) u pripremi
prednacrta/nacrta/prijedloga zakona, strategija, programa i drugih
akta (u daljem tekstu: pravni propisi i drugi akti), koje donose ili
predlažu federalni organi i Vlada, a u cilju osiguravanja učešća
zainteresirane javnosti.
Zainteresirana javnost, u smislu ove uredbe, su: građani,
organizacije civilnoga društva (sindikati, udruženja poslodavaca,
neformalne građanske grupe ili inicijative, udruženja, fondacije,
privatne ustanove), predstavnici akademske zajednice, komore,
javne ustanove i druga pravna lica koja obavljaju javnu službu ili
na koja mogu uticati pravni propisi i drugi akti koji se donose,
odnosno koja će biti uključena u njegovu provedbu.

Član 2.
(Definicije)
Učešće zainteresirane javnosti, u smislu ove uredbe, obuhvata
četiri stepena:
– Informiranje je prvi stepen učešća zainteresirane
javnosti koji podrazumijeva jednosmjeran proces, što
znači da federalni organi informiraju građane prema
svom nahođenju ili građani dolaze do informacija na
vlastitu inicijativu;
– Konsultacije su dvosmjerni proces tokom kojeg Vlada
ili federalni organi traže i primaju povratne informacije
od građana, odnosno zainteresirane javnosti u postupku
donošenja pravnih propisa i drugih akata;
– Uključivanje podrazumijeva viši stepen dvosmjernog
procesa putem kojega su predstavnici zainteresirane
javnosti aktivno uključeni u izradu pravnih propisa i
drugih akata, kroz članstvo u radnim tijelima;
– Partnerstvo predstavlja najviši stepen saradnje i
uzajamne odgovornosti Vlade i predstavnika zainteresirane
javnosti za proces donošenja pravnih propisa i
drugih akata, a osigurava se potpisivanjem sporazuma o
partnerstvu.
Član 3.
(Vremenski okvir za konsultacije)
Federalni organ može vršiti konsultacije u bilo kojoj fazi
izrade pravnog propisa, ali će planirati dovoljno vremena za
završetak konsultacija, prije dostavljanja pravnog propisa i drugog
akta Vladi.
Član 4.
(Vođenje spiska)
Svaki federalni organ vodi spisak organizacija i pojedinaca
zainteresiranih za zakonodavne i druge aktivnosti iz djelokruga tog
organa.
Spisak iz stava 1. ovog člana objavljuje se na internet stranici
federalnog organa i internet stranici Vlade.
Federalni organ na spisak iz tačke 1. ovog člana dodaje imena
svih pojedinaca ili organizacija koji za to podnesu pismeni zahtjev.

Član 5.
(Opća koordinacija konsultacija)
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Premijer) imenuje koordinatora za saradnju sa zainteresiranom
javnošću.
Koordinator za saradnju sa zainteresiranom javnošću ima
status savjetnika Premijera.
Stručne poslove za potrebe koordinatora vrši Generalni
sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 6.
(Određivanje stepena obavezne konsultacije)
Svaki federalni organ, u skladu sa kriterijima iz ove uredbe,
utvrđuje da li u vezi sa pravnim propisom ili drugim aktom iz
njegovog djelokruga ima minimalne obaveze u vezi sa
konsultacijama javnosti ili zbog značajnog uticaja na javnost pravni
propis i drugi akt podliježe dodatnim konsultacijama u smislu ove
uredbe.
Premijer, u vršenju poslova iz člana 9. Zakona o Vladi
Federacije Bosne i Hercegovine, može zatražiti da se osigura
konsultacija zainteresirane javnosti i odrediti način konsultacija u
vezi sa pojedinim pravnim propisima i drugim aktima.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, konsultaciju javnosti
koordinira koordinator iz člana 5. ove uredbe.
Član 7.
(Koordinatori za konsultacije u federalnim organima)
Rukovodilac federalnog organa imenuje, iz reda državnih
službenika koji učestvuju u izradi propisa ili drugog akta,
koordinatora za konsultacije, koji je odgovoran za koordiniranje
svih obaveza federalnog organa u vezi sa konsultacijama u smislu
ove uredbe.
Član 8.
(Objavljivanje planiranih pravnih propisa i drugih akata od interesa
za javnost)
Kada Vlada usvoji godišnji program rada, federalni organ
stavlja na internet stranicu spisak planiranih normativno-pravnih i
studijsko-analitičkih akata iz svog djelokruga.
U spisku iz stava 1. ovog člana, federalni organ će posebno
navesti pravne propise i druge akte od značaja za javnost.
Član 9.
(Minimalne obaveze u vezi sa konsultacijama o pravnim propisima
i drugim aktima)
Svaki federalni organ obavezan je da nakon utvrđivanja
teksta pravnog propisa i drugog akta od interesa za javnost:
a) Postavi prednacrt/nacrt zakona, pravnog propisa ili
drugog akta na svoju internet stranicu, uz pružanje
mogućnosti za dostavu komentara putem interneta; i
b) Pozove na dostavu komentara, obavještavanjem onih
koji su na popisu institucije za konsultacije, uz slanje
informacija o tome kako mogu doći do primjerka
pravnog propisa ili drugog akta.
Rok za dostavljanje ovih komentara je najmanje deset dana
od dana objavljivanja pravnog propisa ili drugog akta na internet
stranici Vlade ili federalnog organa.
Član 10.
(Konsultacije o pravnim propisima koji imaju značajan uticaj na
javnost)
Rukovodilac federalnog organa odlučuje na koji način treba,
u smislu člana 11. stav 2. ove uredbe obaviti konsultacije o pravnim
propisima i drugim aktima koji imaju značajan uticaj na javnost, a
koji se odnose na pitanja iz člana 12. ove uredbe.
Pored pitanja iz člana 12. ove uredbe, prilikom razmatranja
nivoa uticaja na javnost, rukovodilac federalnog organa može
odlučiti da se radi o pravnom propisu ili drugom aktu koji ima
značajan uticaj na javnost rukovodeći se sljedećim faktorima:

a) da li pravni propisi i drugi akti predstavlja novinu;
b) da li je svrha pravnog propisa i drugog akta
usavršavanje zakona;
c) da li je svrha pravnog propisa i drugog akta
prilagođavanje tehnološkim promjenama;
d) da li su te promjene rezultat sudskih odluka, kojima se
prethodni zakon proglašava nevažećim;
e) broj lica na koje utiče promjena; te
f) značajan finansijski uticaj na Budžet Federacije BiH,
privredna društva ili građane.
Obavještenje o odluci iz stava 1. ovog člana objavljuje se na
internet stranici federalnog organa i Vlade.
Član 11.
(Oblici konsultacija, budžet za konsultacije i vremenski okvir za
konsultacije)
Rukovodilac federalnog organa će se odlučiti za oblik
konsultacije putem kojeg će dobiti relevantne smjernice za izradu
pravnog propisa ili drugog akta, uzimajući u obzir:
a) vremensko ograničenje za usvajanje pravnog propisa;
b) mogućnosti organizacija i pojedinaca da učestvuju u
konsultacijama; te
c) novine ili tehničku složenost teme obrađene u pravnom
propisu.
Oblici konsultacija obuhvataju traženje pismenih i usmenih
komentara na jedan od sljedećih načina:
a) putem objavljivanja pravnog propisa ili drugog akta na
internetu;
b) putem objavljivanja prednacrta pravnog propisa ili
drugog akta u pisanim medijima;
c) dostavljanjem pravnog propisa organizacijama i
pojedincima;
d) putem javnih sastanaka ili okruglih stolova sa
odabranim organizacijama i pojedincima; te
e) putem radnih grupa koje uključuju stručnjake i
predstavnike organizacija i pojedinaca.
Federalni organ će razmotriti koje organizacije i pojedince će
interesirati ili će na njih uticati pravni propis i koji mogu dati
korisne komentare, te će od tih organizacija i pojedinaca zatražiti
izjašnjenje.
Federalni organ ostavlja organizacijama i pojedincima period
od najmanje 30 dana za dostavu komentara, kada oblik konsultacije
omogućava pismene komentare.
Federalni organ snima komentare audio ili drugim sredstvima
i priprema sažetak tih komentara, u slučaju kada oblik konsultacije
omogućava usmeno iznošenje komentara.
Federalni organi će planirati sredstva u Budžetu za
ispunjavanje svojih obaveza u vezi sa konsultacijama, u skladu sa
ovom uredbom.
Član 12.
(Pravni propisi i drugi akti koji imaju ili mogu imati značajnog
uticaja na javnost)
Pravni propisi i drugi akti kojima se mijenja ili planira
mijenjati pravni status lica u pogledu njihovih eventualnih prava ili
povlastica imaju značajan uticaj na javnost.
To se posebno odnosi na pravne propise i druge akte iz
sljedećih oblasti:
a) kaznena politika i postupak;
b) zakoni kojima se ograničavaju ili proširuju mogućnosti
sticanja prava na pogodnosti;
c) glasačkih prava i prava na političko organiziranje;
d) prava u vezi sa državljanstvom;
e) prava o pristupu sudovima;
f) zakoni kojima se mijenjaju pravna načela iz prošlosti.
Pravni propisi i drugi akti koji imaju uticaja na ekonomski
status lica, uključujući i one sa manjim uticajem na veliki broj lica,

kao i one sa značajnim uticajem na ograničen broj lica, mogu imati
značajan uticaj na javnost. To se posebno odnosi na pravne propise
i druge akte iz sljedećih oblasti:
a) poreza i doprinosa;
b) pogodnosti ili subvencija;
c) obligacionih odnosa;
d) radnih odnosa;
e) penzijsko-invalidske zaštite;
f) prava branilaca i članova njihovih porodica;
g) prava demobiliziranih boraca;
h) fiskalnu i ekonomsku politiku; ili
i) imovinska prava.
Pravni propisi i drugi akti, koji se moraju donijeti da bi
država ispunila međunarodne obaveze ili da bi se primijenili
međunarodni standardi, mogu imati značajnog uticaja na javnost.
To se posebno odnosi na pravne propise i druge akte iz sljedećih
oblasti:
a) propisi i drugi akti koji se donose u cilju usklađivanja sa
europskim direktivama; ili
b) propisi i drugi akti koji se donose u cilju poštivanja ili
ispunjavanja obaveza koje proizilaze iz međunarodnih
sporazuma i konvencija.
Pravni propisi i drugi akti, koji utiču na prirodnu sredinu,
uključujući kvalitet vode i vazduha i kojima se nameću ili smanjuju
obaveze u vezi sa korištenjem zemljišta i drugih prirodnih resursa
mogu imati značajnog uticaja na javnost, kao naprimjer:
a) propisi i drugi akti kojima se ograničavaju ispuštanja
opasnih materija u prirodnu sredinu;
b) propisi i drugi akti kojima se određuju odštete ili kazne
za zagađivanje prirodne sredine;
c) propisi i drugi akti kojima se ograničava korištenje
zemljišta iz ekoloških razloga; ili
d) propisi i drugi akti kojima se utvrđuju izuzeci od
pravnih propisa o zaštiti prirodne sredine.
Član 13.
(Pravni propisi i drugi akti koji nemaju značajnog uticaja na
javnost)
Za neke vrste pravnih propisa može se pretpostaviti da
nemaju značajan uticaj na javnost, tako da podliježu samo minimalnoj
obavezi u vezi sa konsultacijama javnosti u skladu s članom
9. ove uredbe, kao naprimjer pravni propisi kojima se vrši kodifikacija
ili na drugi način objedinjuju ili reorganiziraju odredbe ili se
prebacuju u druge dijelove pravnog propisa bez sadržajnih izmjena.
Član 14.
(Izuzimanje)
U izuzetnim slučajevima, Premijer može, na zahtjev
rukovodioca federalnog organa, izuzeti federalni organ od obaveze
da izvrši konsultacije, ukoliko ocijeni da je usljed jednog ili više od
dole navedenih razloga izuzimanje potrebno:
a) hitne okolnosti;
b) nepredviđene međunarodne obaveze; ili
c) sudskog poništenja dijela ili cjelokupnog zakona.
Rukovodilac federalnog organa dostavlja Vladi obavještenje
o razlozima za ovakvo izuzimanje.
Izuzimanjem se federalni organ ne oslobađa ispunjenja
minimalnih obaveza u vezi konsultacija, koje proizilaze iz člana 9.
ove uredbe.
Član 15.
(Korištenje komentara)
Federalni organ uzima u obzir komentare, bilo pismene ili
usmene, prilikom pripreme nacrta pravnog propisa za Vladu.
Komentari se mogu grupisati i sažeti, da bi se izbjeglo
suvišno ponavljanje.
Federalni organ može odlučiti da prihvati ili odbaci bilo koji
komentar.

Član 16.
(Izjava koju federalni organ podnosi Vladi)
Prilikom podnošenja pravnog propisa ili drugog akta Vladi,
rukovodilac federalnog organa dostavlja izjavu kojom:
a) izjavljuje da su ispunjene minimalne obaveze u pogledu
konsultacija;
b) izjavljuje da propis ili drugi akt ima značajan uticaj na
javnost, te obrazlaže svoj zaključak;
c) obrazlaže odluku o obliku konsultacija koju je donio i
opisuje konsultacije koje su izvršene;
d) izjavljuje da je postupio sa primljenim komentarima
datim u postupku konsultacija;
e) obrazlaže razloge zbog kojih nije prihvatio prijedloge
koji su dati u procesu konsultacija.
Član 17.
(Dostupnost izjave široj javnosti)
Federalni organ će svima, koji pismenim putem zatraže,
omogućiti da dobiju primjerak izjave iz člana 16. ove uredbe.
Član 18.
(Ispunjavanje sporazuma koje predviđaju konsultacije)
Vlada i federalni organi mogu zaključivati sporazume sa
organizacijama i pojedincima sa kojim će vršiti konsultacije u
skladu sa ovom uredbom.

Član 19.
(Odbijanje uvrštavanja u dnevni red sjednice Vlade)
Generalni sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
prati provedbu ove uredbe u postupku pripreme propisa i drugih
akata za Vladu.
Vlada će odbiti da uvrsti pravni propis i drugi akt na dnevni
red sjednice, ukoliko federalni organ nema potrebnu izjavu ili
odobren zahtjev za izuzimanje od konsultacija u smislu člana 14.
ove uredbe.
U slučajevima iz stava 2. ovog člana, sekretar Vlade vraća
pravni propis ili drugi akt federalnom organu, kako bi postupio u
skladu sa ovom uredbom u određenom roku.
Član 20.
(Prosljeđivanje pravnih propisa i drugih akata Parlamentu
Federacije Bosne i Hercegovine)
Prilikom prosljeđivanja pravnih propisa i drugih akata
Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, prilažu se izjave date
u skladu sa članom 16. ili obavještenje o izuzimanju u skladu sa
članom 14. ove uredbe.
Član 21.
(Stupanje na snagu)
Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.
V. broj 893/2012
04. juna 2012. godine
Sarajevo
Premijer
Nermin Nikšić, s. r.

16. Juna 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši

Šta rade državni tužitelji???

Postoji li korupcija u tužilaštvu???

Postoji li korupcija u pravosuđu BiH???

Postoji li korupcija u pravosuđu BiH???

 

Postoji li korupcija u pravosuđu BiH???

16. Juna 2012. Posted by | Uncategorized | Komentariši